Intervju: Daniel Poulton

Razgovor s Danielom Poultonom, prodajnim menadžerom
tvrtke Cambridge Audio iz Velike Britanije

Dan-Poulton-00-Cambridge-AudioDaniel Poulton (Cambridge Audio)

.

Sjećam se dana kada još nisam ozbiljnije zagrizao u HIFI i kada se moje viđenje visokovjernog zvuka vrtjelo oko komercijalnih imena poput Pioneer, Sony, Marantz, Technics i Yamaha. Već NAD, Onkyo, Cambridge Audio, Rotel i drugi, predstavljali su za mene nepoznatu klasu uređaja. Kako su godine prolazile, postao sam svjestan o kakvim se proizvođačima radi, a tim više što sam dobio priliku čuti kako njihovi uređaji zvuče. Rado se sjećam tih ranih iskustava i dan danas na ta imena gledam s određenim poštovanjem.

Kada sam upitan želim li iskoristi priliku i postaviti nekoliko pitanja Danielu Poultonu, prodajnom menadžeru Cambridge Audija, ni trenutka nisam oklijevao jer je to bila idealna prilika da iz prve ruke saznam što se od tada u Cambridge Audiju promijenilo.

Razgovor se dogodio ovog ljeta u hotelu Esplanade, a omogućio ga je Audio Cinema Art iz Zagreba, distributer Cambridge Audio elektronike.

british-sound2

Primijetio sam da na svojim internetskim stranicama posebno ističete ‘Britanski zvuk’. Što to točno znači? Naime, u kontekstu visokovjernog zvuka, zar ne bi trebao postojati samo jedan zvuk, upravo visokovjeran, bez obzira na zemlju porijekla?

Riječ je o zanimljivoj pojavi koja se temelji na psihološkom učinku na ljude koji slušaju glazbu, odnosno HIFI. Uz to, oslanja se na uvjete i vrstu glazbe koju ljudi slušaju. Na neki način, razlogom je zašto uopće postoje specijalizirani HIFI časopisi i recenzije.

Samo slušanje glazbe svodi se na osobni ukus i usporedivo je s čitanjem romana koji se ne mora nužno svima svidjeti. Ako pogledate rane recenzije prošlog stoljeća, vidjet ćete da se uglavnom oslanjaju na mjerenja HIFI uređaja. Međutim, najbolja mjerenja nisu značila da će u konačnici kupac uživati u zvuku takvog uređaja. Štoviše, nerijetko se događalo da upravo kupac iskazuje afinitet prema zvuku uređaja koji u njemu pobuđuje emocije bez obzira na mjerenja.

Dan-Poulton-01-Cambridge-Audio

Dakle, rekao bih da je tipičan ‘Britanski zvuk’, zvuk koji prvenstveno stimulira osjećaje i ne mora nužno biti najprecizniji tj. tehnički gledano, najispravniji. Recimo japanski proizvođači naginju proizvodnji HIFI uređaja izrazite tehničke preciznosti, ali za većinu europskih kupaca takvom zvuku nedostaje određena doza topline i emocija. Mi također izrađujemo uređaje oslanjajući se na mjerenja i stalo nam je da zadovolje određene uvjete, ali nisu jedini ključni za plasman naših uređaja na tržište.

Mi u Cambridge Audiju nastojimo pružiti nešto što će kupce potaknuti na opetovano slušanje svojih omiljenih albuma. S druge strane, nismo poput nekih britanskih proizvođača čiji uređaji pružaju izrazito obojen zvuk.

Na tržištu postoji velik broj snimljenih djela u visokoj rezoluciji (hi-res), kao i broj uređaja za pretvorbu visokorezolutnog digitalnog zapisa. Međutim, čini mi se da se prašina oko hi-res materijala i uređaja polako slegnula te da su se audiofili prvenstveno okrenuli kvaliteti same snimke, bez obzira u kojoj je rezoluciji snimljena. Kako gledate na to?

U ljudskoj prirodi je čežnja za većim brojevima. Generalno to znači da veći brojevi automatski znače bolje. Primjerice, ako imate 24 bit/192 kHz audio zapis, po nekoj logici taj bi zapis trebao biti bolji od standardnog CD zapisa, 16 bit/44.1. Međutim, potpuno ste u pravu, postoje izuzetni snimci upravo u standardnoj kvaliteti što samo govori da nije bitna rezolucija, nego cijeli proces snimanja.

Dan-Poulton-02-Cambridge-Audio

Nažalost, u današnje vrijeme, zna se dogoditi da je u nastajanju hi-res snimke negdje nešto ispušteno. Na kraju shvatite da je najvažniji pristup samom snimanju kao i odabir adekvatne snimateljske opreme. Pravi dokaz za to su snimke iz prošlog stoljeća koje i danas fantastično zvuče.

Očito je kako raspolažete s jakim istraživačkim i razvojnim timom iz kojeg dolaze sjajne ideje. Planirate li ući u high-end segment tržišta?

Naši kupci i dalje očekuju od nas da im pružamo kvalitetne HiFi uređaje po prihvatljivim cijenama. Mi nećemo, primjerice, poput KEF-a izbaciti Muon zvučnik koji cijenom daleko odskače od standardne ponude i koji služi kao svojevrsna prezentacija sile, ali ćemo se znanjem i razvojem polako približavati high-end tržištu.

Ako pogledate cijene naših uređaja do prije nekoliko godina te ih usporedite s današnjima, vidjet ćete da imamo određeni dio uređaja koji donekle iskaču cijenom. Međutim, ne želimo raditi nagle skokove kojima bismo uznemirili naše kupce, stoga se i dalje trudimo pružiti dohvatljivu cijenu naših uređaja. Također, ne želimo se okrenuti ekstremnom high-end segmentu koji si rijetko tko može priuštiti. Ono što radimo, jest iskorištavanje znanja i tehnologije kako bismo unaprijedili kvalitetu zvuka i zadržali konkurentnu cijenu. Mislim da smo tu ispred konkurencije.

Generalno gledajući, što mislite o cijenama high-end uređaja? Držite li ih nerazumno visokim?

Ovdje bismo mogli napraviti usporedbu s automobilima. Primjerice, planirate kupiti BMW serije 5, koji je zaista odličan automobil, ali ako ćete poželjeti Bentley, morat ćete izdvojiti 4 do 5 puta više. Naravno, imate pravo raspravljati o tome je li Bentley 4 ili 5 puta bolji od BMW-a. Ista stvar je i s high-end HIFI uređajima. Imate sustave od 200 do 300 tisuća eura, ali iskreno sumnjam da su nekoliko puta bolji od onog od 50 tisuća. Tu je i ekonomska stvarnost koja govori kako postoji određeni broj ljudi koji su spremni izdvojiti ogroman novac za mali pomak u zvuku. S te strane razumijem zašto proizvođači nude tako skupe HIFI uređaje.

851C Gallery _0001_Layer 15Cambridge Audio AZUR 851C – CD player/D/A pretvarač s ugrađenim pretpojačalom, ujedno je najskuplji digitalni izvor iz ponude Cambridge Audija. Cijena od 12.000 kuna u kontekstu cijena današnjih high-end uređaja, u potpunosti opravdava status ‘bargain’ komponente, odnosno bagatele. Foto: Cambridge Audio

.

Međutim, u zadnjih se 10 godina stvorila mogućnost da za razumne novce složite sustav koji će vam dati većim dijelom uvid što je uistinu high-end HIFI. Recimo, sustav od 10.000 eura koji uključuje izvor, pojačalo i zvučnike, neće zvučati kao onaj od 100.000, ali ni neće drastično zaostajati. Danas nema potrebe odvojiti 100.000 eura kako biste okusili high-end.

Cambridge Audio Aeromax zvučnici. To je nešto novo iz vaše tvrtke. Možete li mi nešto više reći?

Svakako. Aeromax se temelji na tehnologiji koju već neko vrijeme razvijamo. Riječ je o BMR (Balanced Mode Radiator) zvučničkoj jedinici četvrte generacije koja objedinjuje visokotonsko i srednjetonsko područje. BMR smo predstavili pred nekih godinu dana s modelom Aero, ali s Aeromaxom smo otišli korak dalje.

Kad je konstrukcija zvučnika u pitanju, uvijek postoji niz varijanti i tehničkih rješenja te se uvijek raspravlja što je bolje, odnosno što bolje zvuči. Međutim smatram da BMR zvučnička jedinica ima svojih konstrukcijskih prednosti koje ju izdvajaju od konkurencije, posebice u cjenovnom razredu.

Dan-Poulton-05-Cambridge-AudioFoto: Cambridge Audio

.

Prvo, obično se rezna frekvencija između visoko i srednjetonskog opsega nalazi oko 2500 Hz, dok se u Aeromax zvučniku nalazi na 250 Hz, što znači da smo uspjeli jednom zvučničkom jedinicom pokriti cijeli frekvencijski opseg ljudskog glasa. Drugo, takva zvučnička jedinica omogućila nam je upotrebu jednostavne skretnice. Treće, dobili smo širu disperziju zvuka tako da smo budućim kupcima olakšali smještaj zvučnika u prostorije u kojima možda ne postoje idealni uvjeti za postizanje stereo efekta. S Aeromaxom smo unaprijedili i bas zvučničke jedinice, kabinet, priključke, unutrašnje ožičenje te smo naposljetku ponudili i bolji završni izgled zvučnika.

No, kako sam već napomenuo, ključna je BMR zvučnička jedinica koja za razliku od konkurencije u cjenovnom razredu ne zvuči naglašeno, ili možda bolje rečeno, atraktivno u visokotonskom području. Uspjeli smo postići uravnotežen i neutralan zvuk Aeromax zvučnika.

Što ubuduće planirate, na što ćete se fokusirati?

Trenutno se fokusiramo na dvije različite grupe proizvoda; tradicionalne HIFI uređaje i proizvode široke upotrebe poput Bluetooth zvučnika ili manjih D/A pretvarača namijenjenih slušalicama. Činjenica je da većina danas sluša audio zapise upitne kvalitete, ali isto tako sluša glazbu više nego ikad. Ne postoji opravdani razlog zašto ne bismo, primjerice, tinejdžeru omogućili da kroz ‘entry level’ uređaje okusi HIFI zvuk.

Živim u dijelu Londona gdje često koristim podzemnu željeznicu. Pred nekih desetak godina, niste mogli primijetiti među putnicima velik broj korisnika slušalica. Danas su se vremena promijenila i više je onih koji ih koriste. Međutim, postoji tendencija korištenja kvalitetnijih slušalica od onih koji standardno dolaze uz mobilne uređaje što govori o tome kako postoji želja za slušanjem kvalitetnijeg zvuka. Iz tog razloga, pokušavamo kroz ponudu ‘entry level’ uređaja na neki način educirati mlađu generaciju i skrenuti im pažnju na to da postoji bolji zvuk u koji se isplati investirati.

Uspoređujete li svoje proizvode s konkurentskim, posebice u istom cjenovnom razredu?

Apsolutno, da! Ako posjetite naše urede u Londonu, vidjet ćete uređaje gotovo svih naših konkurenata. Ne sramimo se to priznati jer želimo biti bolji od njih. Posebnu pažnju obraćamo na vodeće proizvođače zvučnika, pojačala i izvora zvuka. Slušamo njihove proizvode koliko god je to moguće, ne zato što ih želimo kopirati, nego zato što želimo postići u zvuku nešto što oni nemaju. Osim toga, smatram da bismo iskazivali određenu dozu arogancije kada bismo slušali samo ono što smo mi napravili i jedino to smatrali relevantnim.

Postoji li mogućnost da ubuduće čujemo Cambridge Audio snimke?

Ne mogu ništa obećati, ali gledamo u tom smjeru. Napravili smo neka testna snimanja, ali smo još daleko od konkretnih izdanja. Trenutno podupiremo nekoliko manje poznatih glazbenih sastava i njihove nastupe uživo. Pratimo njihove nastupe u Londonu i na festivalima diljem Europe. Članovi tih sastava često navraćaju u naše londonske urede, koriste našu opremu i izmjenjuju iskustva s nama. Takav oblik suradnje nastavit će se i dalje.

Dan-Poulton-06-Cambridge-AudioBombay Bicycle Club – Jedan od bandova koje Cambridge Audio podupire.

Foto: bombaybicycleclubmusic.com

.

Primijetio sam da imate Facebook, YouTube i Instagram profile. Koliko su društvene mreže važne za Cambridge Audio?

Društvene mreže imaju važnu ulogu za nas. Kada sam pred dvije godine počeo raditi za Cambridge Audio, imali smo samo vlastiti YouTube kanal. Služio nam je kako bismo korisnicima pružili dodatne informacije vezane uz uređaje, ali i kako ih koristiti. Međutim u zadnje vrijeme smo angažirali osobe za vođenje ostalih društvenih mreža jer pokušavamo naglasiti prijateljski pristup prema korisnicima.

Dan-Poulton-03-Cambridge-Audio

U vrijeme kad internet nije postojao, bili ste osuđeni na prikupljanje informacija o Cambridge Audiju na prodajnim mjestima, iz časopisa ili od prijatelja koji je posjedovao neki uređaj. Danas se to promijenilo i vi na društvenim mrežama možete prikupiti, kroz razne komentare, informacije od korisnika sa svih strana svijeta. Njihova iskustva najbolje govore o samom brandu, odnosno o nama. Osim toga, kupci su skloniji vjerovanju iskustvima drugih korisnika, nego recenzijama iz časopisa ili reklamnih materijala.

Prošla su vremena kada ste se oglasili, naveli da imate izvrstan proizvod i čekali da se prodaja dogodi. To jednostavno danas nije dovoljno i zato morate imati interaktivan i konstantan odnos s kupcima, a tu se društvene mreže savršeno uklapaju.

G. Poulton, zahvaljujem na razgovoru.

Hvala Vama, bilo mi je zadovoljstvo.

 

5 thoughts on “Intervju: Daniel Poulton

  1. Zanimljiva tema, lijepo napisano.
    _______
    Moju radoznalost su podstaknule dvije stvari; «komercijalna imena» (budući da trenutno razmišljam o Marantz PM7005) i obojenost zvuka kod velikih imena (poput NAD,…).
    Nadam se, da ćeš napisati članak o tvojem razmišljanju što se toga tiče.
    Pozdravi u Zagreb
    Nikola

    • Hvala, Nikola. Obojenost zvuka ne treba generalno vezati uz proizvođače pa tako niti uz NAD. Hoće li u konačnici sustav krasiti neutralan zvuk, ovisi o svim karikama u lancu, uključujući i akustiku sobe.

      Lijepi pozdrav!

  2. Zanimljiv tekst. Dojmilo me se priznanje da se zvuk vlastitih proizvoda direktno uspoređuju sa konkurencijom :-) (u onaj dio o kopiranju ne ulazim)..

    Ono što me malo zbunilo je ova klasifikacija na “komercijalne” i “ostale”. Čini mi se da je svakom proizvođaču interes da ostvaruje dobit.tj. da se prodaje…samo što neki ulažu malo više a neki malo manje u marketing…neki imaju vlastite lance za distribuciju..nekih ima svugdje..neki inzistraju na određenim klasama uređaja..neki pookrivaju sve ili gotovo sve klase uređaja….i kroz taj dojam stjećemo nekakvu sliku o njima…

    U mojim očima postoji temljena podjela na brendove koji imaju “core” produkciju jedne vrste proizvoda, znači ne svaštare nego proizvode samo npr. zvučnike i /ili povezane proizvode…i brandove koji šaraju od videa, preko audia…i nazad….

    Unutar te podijele postoje brandovi koji imaju vlastitu, manje/više automatiziranu proizvodnju (sve rijeđi) ili rade outsourcing….i postoje oni koji i dalje sve rade na razini “manufakture”…

    Međutim ono što je zanimljivo, tzv. “komercijalni” brendovi sa nekim svojim prozvodima i dalje imaju kultni status…i to bi bilo zanimljivo usporediti…npr jedno Sony pojačalo serije 3000 ili 5000 sa današnjim pojačalom usporedive cijene….

    Do čitanja i lijepi pozdrav,
    Tomislav

    • Treba uzeti u obzir da komercijalni brendovi poput Sonyja, Marantza, Yamahe, itd., u stvari imaju takoreći neograničena sredstva. U zlatno doba HIFI-ja, kada su u nekom trenutku dobili zeleno svjetlo menadžmenta, mogli su napraviti ono što nitko nije mogao, upravo zbog takvog budžeta. Rezultat su bili proizvodi u obliku tona bačenih rukavica u lice pionira tzv. high-enda. Nešto poput – evo, momci, hajde sad vi!

      Danas su drugačija pravila igre i mega korporacijama se naprosto ne da više išta ikome dokazivati, iako ima naznake da se stvari ponovno mijenjanju. Dobar je primjer Technics s novom serijom HIFI uređaja.

      S druge strane moje iskustvo govori da vintage high-end ipak kaska za današnjim, bez obzira koliko napredan bio u svoje vrijeme. Čast izuzecima, uglavnom među tunerima. :)

      Hvala ti na komentaru. Lijepi pozdrav!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *