Morske orgulje u Zadru

Vraćajući se proteklog vikenda iz Splita u Zagreb, dok su supruga i sin spavali u autu, upitao sam kćer – Jesi li ikad bila u Zadru? – Ne. – Niti ja, idemo? – Može! Dvadesetak minuta kasnije skrenuli smo s autoputa. Međutim, činjenica da nikad nisam bio u tom gradu nije bila jedini razlog za takvu odluku. Nešto drugo me vuče u Zadar već jako, jako dugo.

Te je nedjelje u Splitu puhalo snažno jugo. Opisat ću vam nekom drugom prilikom kako me vjetar umalo otpuhao sa zvonika Katedrale sv. Duje, ili se meni bar tako činilo. Kako god, tamo se više ne penjem dok sam živ. Bilo je prilično oblačno i iako vjetrovito, nije bilo prehladno. Nakon obilaska grada, djeca i ja smo pričekali da supruga završi s poslovnim obavezama, ručali i krenuli za Zagreb. Jak vjetar puhao je cijelim putem, oblaci su dramatično izgledali na nebu, a meni je tada sinula ideja. Ako puše u Splitu, zacijelo puše i u 150 kilometara udaljenom Zadru, a tim više što je prognoza za vikend za cijeli taj dio Jadrana više-manje izgledala isto.

A u Zadru se pak nalaze famozne Morske orgulje – jedinstven arhitektonski projekt koji je svojevremeno nagrađen Europskom nagradom za urbani javni prostor. Autor projekta, Nikola Bašić, podijelio je 2006. godine prvu nagradu s nizozemskim kolegama, čiji je projekt u Zaanstadu također prepoznat kao izvanserijski. Koliko je vrijedna ta nagrada, možda nabolje govori podatak da se nagrada dodjeljuje svake druge godine te da su Morske orgulje pobijedile u konkurenciji 207 projekata iz 31 europske zemlje.

Riječ je spoju arhitekture i glazbe, genijalnoj ideji da se prirodan izvor iskoristi kao pokretač glazbenog instrumenta. Umjesto zračnih pumpi i mjehova, zvuk orgulja kroz instalaciju cijevi i proreza proizvode valovi tj. plima i oseka, stvarajući zračni potisak. S obzirom na to da je u pitanju morska voda, pred projektante je stavljen izazov kako spriječiti korodiranje cijevi, nakupljanje algi i ostalih pojava koje bi vremenom mogle narušiti zvuk orgulja. Na projektu je radilo više ljudi i tvrtki, Ivica Stamać na zvuku, Vladimir Andročec na hidraulici, orguljarski atelier Heferer na ugradnji svirala, i drugi.

Morske orgulje nalaze se na zapadnom dijelu zadarske rive, neposredno uz trajektno pristanište i Pozdrav Suncu, još jedan arhitektonski projekt kojeg također potpisuje Nikola Bašić.

O Morskim orguljama pročitao sam hrpu tekstova, pregledao stotine fotografija pa čak i preslušao audio zapise. No jedno je takvo što doživjeti ‘na papiru’, a nešto sasvim deseto uživo. Igrom slučaja i vremenskih (ne)prilika, našao sam se u Zadru i nestrpljivo krenuo prema Morskim orguljama. Zvuk nošen vjetrom mogao sam čuti već s parkirališta udaljenog nekih 100 metara. Kako je zvuk dopirao do mene, tako sam ubrzavao korak i s nestrpljenjem čekao da dođem do samih orgulja.

Moja amaterska meteorološka predviđanja pokazala su se točnim. Valovi su prilično snažno udarali o obalu što je bilo dovoljno da Morske orgulje zasviraju u punoj raskoši.

Zvuk je teško opisati i vjerujte mi da mi je lakše opisati zvuk neke HIFI komponente, nego ovakvog prirodnog instrumenta. Ako ste pomislili da je zvuk Morskih orgulja jednak ili sličan onima u crkvama, moram vas razočarati jer jedno s drugim nema previše veze. Čak i činjenica da je zvuk Morskih orgulja nastao izborom akorda i tonova koji se temelje na glazbenoj matrici klapske pjesme, ne pomaže u shvaćaju onog što slušate. Bar meni nije pomoglo.

Prihvaćam da možda u nekim drugim vremenskim uvjetima i godišnjem dobu Morske orgulje drugačije zvuče, ali tog dana slušao sam prirodnu glazbu isprekidanih tonova i neujednačenog tempa. Drugim riječima, priroda je svirala doslovno onako kako se razvijala u trenutku. Prevladavali su uglavnom viši srednji tonovi, da bi se tu i tamo provukao koji visoki ili niski. Taj frekvencijski opseg zvučao je nekako hipnotički, nostalgično, kao da vuče zvuk iz daleke prošlosti. Da nije u pitanju more i gradska obala, možda bih ga čak opisao i kao sablasnog.

S druge strane djelovao je vrlo umirujuće i opuštajuće. Okrenuo sam glavu na drugu stanu, prema kućama, i razmišljao o tome kako bih volio imati kuću ili stan u blizini. Imam osjećaj da bih Morske orgulje mogao slušati danima bez prestanka. Ovo, naravno, ulazi u sferu maštanja, tko zna dijele li ljudi koji zaista žive u blizini moje mišljenje ili preklinju dan kada su orgulje napravljene.

Pokušao sam napraviti video, ali mi nije pošlo za rukom stvoriti materijal vrijedan pokazivanja. Video je ispao OK, ali je zvuk loš jer mikrofon smartphonea ne može anulirati šum vjetra, tako da je zvuk orgulja na snimci maskiran. Složit ćete se, video bez tona u ovoj priči nema nikakvog smisla. Za utjehu ostaje nekoliko fotografija koje sam okinuo u relativnom kratkom vremenu.

Kako se približavala noć, a do Zagreba ima još dosta kilometara, bilo je vrijeme za polazak. Iskreno se nadam da ću se ponovno vratiti u Zadar. Ne samo zbog Morskih orgulja, nego i zbog drugih ljepota i zanimljivosti koje nudi taj grad. Svi pričaju i o nekom ‘najljepšem zalasku sunca na svijetu’. Ne znam, osim na fotografijama, nisam doživio, ali bih volio spojiti taj događaj sa zvukom Morskih orgulja. Po mogućnosti za vjetrovitog vremena.

Bilo je, kako se zna reći – kratko, ali slatko. Međutim dovoljno dugo da ispunim još jednu dugogodišnju želju i dobijem inspiraciju za novi blog post. Morske orgulje su arhitektonski spektakl koji se isplati vidjeti. I čuti, naravno.

3 thoughts on “Morske orgulje u Zadru

  1. Parkirao si samo 100 m od orgulja, imaš sreće…:-)) pošto sam vrlo često u Zadru moram priznati da je to velika sreća, čak i u zimskom periodu. Za orgulje se potpuno slažem, čisti užitak je u ljetnom/proljetnom periodu ležati po noći na njima i osluškivati sve moguće zvukove mora i samih orgulja. Vrlo opuštajuće poput vrhunske hife…

    • Parkirao sam na prvom mjestu do pristaništa trajekta, odmah ispred znaka da je dalje zabranjeno. Bliže od toga ne ide. :)

  2. Poštovani ima li šanse doći do originala jedne od fotografija,napravila bi poster.l.p

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *