Intervju: Izumi Saito (Luxman)

Razgovor s Izumi Saito, glavnom menadžericom prodaje IAG Group Ltd.

Ovog ljeta kontaktirao me Emir Fakić, vlasnik Planet Audio dućana i pitao jesam li zainteresiran napraviti intervju s Izumi Saito, glavnom menadžericomprodaje IAG Group Ltd u čijem se vlasništvu nalazi Audiolab, Castle Acoustics, Mission, Quad, Wharfedale i Luxman. Kako znam o kakvim je tvrtkama riječ, nisam dvoumio niti sekunde, već rekao – samo reci mjesto i vrijeme.

Izumi Saito (IAG Group LTD) i Emir Fakić (Planet Audio)

Par dana kasnije stigao sam u Planet Audio dućan gdje su me dočekali Emir Fakić i Izumi Saito. S obzirom na to da je Planet Audio ovlašteni distributer Luxman elektronike te da čini okosnicu ponude dućana, nakon kraćeg upoznavanja krenuli smo s razgovorom usmjerenim upravo na Luxman.

Što je i kakav je Luxman brand, bila je tema jednog ranijeg teksta na blogu u kojem je opisana povijest tvrtke te su navedeni razlozi zašto je Luxman i danas jedan od najpoželjnijih proizvođača HIFI uređaja.

Gdje vidite Luxman za 10 godina?

Luxman je tvrtka s dugogodišnjom tradicijom, od 1925. godine, i već sad imamo planove kako ćemo 2025. obilježiti 100 godina postojanja. Nastavit ćemo s proizvodnjom high-end uređaja s ‘vintage’ izgledom, ali smo svjesni činjenice kako je high-end HIFI vrlo uska niša te da se moramo okrenuti i mlađim generacijama. Razvijamo novu seriju uređaja o kojoj ću vam moći nešto više reći za jedno godinu dana, ali bit će okrenuta upravo mlađoj generaciji.

Mnogi ne znaju što je to high-end HIFI, ali su zato upoznati s modernim trendovima pa zvuk traže od Amazon Alexe, Google Homea ili Apple Siri. Voljeli bismo ih upoznati s našom ponudom i pružiti im drugačiji uvid u kvalitetan zvuk. Ako otiđete na TIAS (Tokyo International Audio Show, op. a.), vidjet ćete uglavnom starije ljude. Ne kažem da je to loše, naprotiv, to je očekivano jer su izloženi vrlo skupi uređaji, mladim ljudima uglavnom nedostupni.

Trenutno na japanskom tržištu radimo na prototipu uređaja, ne znam kada će i hoće li ugledati svjetlo dana, ali recimo u srcu glazbenog servera s D/A pretvaračem nalazi se Raspberry Pi. Ponavljam, ne znam hoće li se u konačnici taj proizvod naći na tržištu, ali je ideja da takvim uređajima približimo Luxman mlađoj publici kroz prihvatljivije cijene.

No i u onom high-end segmentu, po kojem smo najpoznatiji, nastavljamo s plasmanom novih modela. U Japanu smo u dobrim odnosima s mnogim specijaliziranim magazinima u kojima često dobivamo nagrade za naše uređaje. Uspješno radimo i na marketingu tako da uspijevamo zadržati vodeću poziciju.

Koje vam je najznačajnije tržište, je li to Azija, Europa, Amerika…?

Sva su nam važna. U Americi smo nedavno otvorili predstavništvo, Luxman America. Pokazalo se da u Americi prodaja ide jako dobro pa smo odlučili i tamo razviti mrežu. No, važno tržište je i Kina, Europa, posebice Njemačka i Velika Britanija. Naravno, i dalje nam je Japan najveće tržište. Domaća prodaja ugrubo iznosi oko 60%, dok izvoz oko 40%. Međutim, prošli smo mjesec zabilježili rekordan izvoz u povijesti tvrtke.

To je posljedica menadžmenta IAG grupe koji želi povećati prodaju u Europi, ali i općenito više uložiti u izvoz. Svaki mjesec imamo sastanke na kojima određujemo koliko uređaja moramo napraviti za pojedina tržišta. Tu je i pitanje različite voltaže na kontinentima, tako da i s tog aspekta moramo raditi prodajne planove.

Što mislite o cijenama high-end HIFI uređaja? Jesu li otišla u nebesa ili se još uvijek kreću u nekim normalnim granicama?

Rekla bih da se kreću u normalnim granicama, bar što se tiče Luxman uređaja. Nisu toliko visoke da bi bile nedohvatljive. I dalje pokušavamo da uz kvalitetan zvuk isporučujemo i kvalitetno izrađene uređaje. Govorim o onom osjećaju kada dotaknete proizvod. Brinemo o kvaliteti izrade preklopnika, prekidača, tipki i svega ostalog do te mjere, da nam je urednik jednog japanskog časopisa rekao da ne trebamo isporučivati daljinske upravljače uz uređaje jer ih je užitak dodirivati.

Svjesni smo da cijena uvelike određuje tržišni uspjeh. Nedavno smo raspravljali o novom gramofonu koji je trenutno u fazi prototipa. Između ostalog, gledali smo što bismo mogli reducirati kako bi smanjili konačnu cijenu, ali jednostavno ne možemo ići ispod standarda kakvog se od nas očekuje.

Ako stavimo Luxman u cjenovni rang dohvatljivih uređaja, kako onda gledate na one ultra skupe, posebice zvučnike ili pojačala koja često probijaju granicu od parsto tisuća dolara? Ne smatrate li da je u pitanju riječ okretanje milijunaškom tržištu gdje se traži ekskluzivitet i gdje se ne pita za cijenu i konačno, gdje su kolateralne žrtve audiofili srednjeg sloja koji to jednostavno ne mogu pratiti?

Mislim da tu veliku ulogu igra ‘nevjerojatna priča’ koja se nalazi iza takvih proizvoda. Oni koji si ih mogu priuštiti žele biti uvjereni da kupuju nešto posebno. To je ta, dodatna vrijednost samom proizvodu.

Kako je razvijena servisna mreža i podrška korisnicima?

Odlično, pogotovo u Japanu gdje servisiramo i popravljamo i vrlo stare primjerke koje nam korisnici šalju. To je dobitna kombinacija za obje strane jer od usluga servisa ostvarujemo značajan prihod.

Kako gledate na specijalizirane HIFI sajmove, poput onog u Münchenu, Denveru, Tokiju i ostalim? Smatrate li da su to još uvijek dobri događaji za pronalaženje distributera i novih kupaca?

Smatram da jesu. Osobno ne odlazim u Ameriku jer ne pokrivam taj dio, ali zato odlazim u München (najveći HIFI sajam u svijetu, op. a.) gdje nam prilaze distributeri iz cijelog svijeta i pitaju mogu li distribuirati naše uređaje u svojim zemljama. Ove godine dobili smo distributera u Novom Zelandu i još nekim zemljama. Uz to, takvi sajmovi su odlična prilika da se sretnemo s ljudima iz industrije i distributerima s kojima, između ostalog, razgovaramo i o novim proizvodima.

Postoji li neki Luxman uređaj kojeg biste istaknuli kao osobnog favorita?

Sviđaju mi se SACD playeri jer imaju ugrađene vrhunske D/A pretvarače. Ovdje prvenstveno mislim na naše referentne modele, D-08u i D-06u. Nude i mogućnost direktnog spajanja na računala tako da ih možete koristiti i kao vanjski D/A pretvarač. Zaista su izvrsnog zvuka i jako ih cijenim.

Volim i pojačala za slušalice. Često nas korisnici znaju pitati, mogu li ih koristiti kao pojačalo snage. Naime, toliko im se sviđa zvuk da bi ga htjeli zadržati i kada slušaju glazbu na zvučnicima. Naravno, u pitanju je ipak pojačalo namijenjeno slušalicama.

Kako biste opisali zvuk Luxmana?

Prirodan. Možete ga slušati satima i nikad vas neće umoriti. Naš zvuk je otvorenog i prirodnog karaktera što ljudi vole.

Ako kažemo da postoji tzv. ‘Britanski zvuk’ ili ‘Američki zvuk’, znači li to da Luxman pripada ‘Japanskom zvuku’?

Da, to je neka uobičajena podjela i rekla bih da Luxman pripada ‘Japanskom zvuku’. Međutim, uvijek se sjetim kolege iz tvrtke koji naš zvuk uspoređuje sa ženskom ljepotom i šminkom. Uvijek je ljepše vidjeti prirodno lice, bez suvišne šminke. Takav je i naš zvuk, bez pretjerivanja i nepotrebnog naglašavanja, jednostavno prirodan.

Koji vam je najveći konkurent u Japanu, je li to Accuphase?

Da, definitivno Accuphase. Tu je i konkurencija s ostalih kontinenata, ali u Japanu i u našem segmentu, osim Accuphasea, zapravo i nemamo prave rivale. Proizvođači poput, primjerice, Marantza, pripadaju sasvim drugom nivou i na njih ne gledamo kao na konkurenciju.

Posljednje pitanje je ujedno i najteže. Koja biste 3 albuma ponijeli na pusti otok?

Uh, to je zaista teško pitanje. Postoji jedan glazbenik kojega jako cijenim. Riječ je o Peteu Namlooku i albumima izašlim pod njemačkom etiketom Fax Records. Zaista su odlična djela, tako da bi to bio moj izbor. Nažalost, Pete Namlook je preminuo, ali je zato tu glazba kao podsjetnik na njegovo stvaralaštvo.

3 thoughts on “Intervju: Izumi Saito (Luxman)

    • Vjerujem da je ovo Izumi Saito više rekla u kontekstu dvaju svijeta, a što Luxman i Marantz svakako jesu. Vjerojatno na papiru Marantz prihoduje višestruko više od Luxmana, ali jedan je više okrenut potrošačkoj elektronici, dok je drugi high-end segmentu pa zapravo nema govora o nekoj konkurenciji.

      Iako su ti, nazovimo ih tako, mass proizvođači poput Marantza, Sonyja, Yamahe, Pioneera, Technicsa i sl., kroz povijest uredno šamarali high-end proizvođače s uređajima o kojima su ovi mogli samo sanjati. Vjerujem da bi isto to radili i danas da im se takvo što uklapa u poslovnu politiku.

      Ne treba zanemariti činjenicu da svi navedeni imaju daleko veće resurse, financijske, istraživačke i razvojne od mase high-end proizvođača.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *