Kuzma Stabi S PS gramofon, 4Point 9 ručka i CAR-40 zvučnica

Slijedi nastavak teksta u kojem sam pisao o obilasku tvornice gramofona Kuzma Ltd. Ovog puta pišem o novom Stabi S PS gramofonu, 4Point 9 ručki i CAR-40 zvučnici, gramofonskoj integraciji koja je nakon obilaska postala dio vlastitog HIFI sustava.

No prije nastavka nekoliko riječi kako je uopće došlo do ove analogne nadogradnje. Pred nešto više od dvije godine javila se želja da ponovno nabavim gramofon. Iako sam takoreći s gramofonom odrastao, zadnji put sam ga intenzivno koristio u srednjoj školi. Krajem ’80-ih zamijenio ga je nezaustavljiv tehnološki novitet – CD player. Time je prestala kupovina ploča i u potpunosti sam zaboravio na gramofon. Svi oni dani sreće, skupljanja džeparca i odvajanja zadnje kinte za ploče iščežli su preko noći. Umrla je zaluđenost vinilima koja je znala poprimiti bizarne oblike. Primjerice, sjećam se kada mi je krepao gramofon kojeg u Zagrebu nitko nije znao popraviti pa sam prstom okretao tanjur, a sve kako bih uživao u novoj ploči. Parsto naslova završilo je u podrumu, prepuštenih na milost i nemilost prašini, vlazi i plijesni. Tužno.

Nekih 15-ak godina kasnije, kada sam već debelo zaglibio u audiofiliju, javila se želja da ponovno nabavim gramofon, ali mi način življenja, poslovne i obiteljske obaveze nisu dozvoljavale da kupim gramofon. Mislim, tko ima vremena za gramofon?! Ploče treba izvaditi iz omota, staviti na gramofon, obrisati od prašine, pažljivo spustiti iglu, sjesti i u komadu slušati. Nema preskakanja stvari, a da ne kažem da ploču treba i okrenuti ako se želi poslušati album do kraja. A što ako je album dvostruki, ili ne daj bože trostruki?! Ma daj, zaboravi, nemam vremena!

Kako su godine prolazile, a ja sve više bio svjestan što vrhunska gramofonska integracija može pružiti, želja za kupovinom bila je sve veća i veća. Obilazio sam mnoge prezentacije, specijalizirane HIFI sajmove i domove audiofila. Slušao sam jednostavnije, ali i basnoslovno skupe gramofone te slagao kockice u glavi. Što je vrijeme odmicalo, tako su i djeca narasla i oslobodila me mnogih obaveza, posao se posložio pa sam konačno došao u poziciju da napravim taj – analogni korak.

No, čak sam i tada bio oprezan. Naime, uspio sam do tog trenutka složiti, po mom skromnom mišljenju, respektabilan HIFI sustav koji se temeljio na slušanju glazbe s računala. U startu sam znao da gramofon koji bi mogao zvukovno parirati računalu, odnosno D/A pretvaraču, neće biti jeftin. Pa opet, s druge strane, niti u ludilu nisam bio spreman pljusnuti ozbiljne novce za nešto za što još uvijek nisam 100% uvjeren da će se uklopiti u trenutni životni koncept.

S prilično jasnom vizijom u glavi, odlučio sam kupiti Clearaudio Concept (ha, kakva igra riječi!), početni model u ponudi jednog od najboljih proizvođača gramofona u svijetu. Pikirao sam ga jako dugo, pročitao tonu hvalospjeva i pozitivnih recenzija. Gramofon izgleda fenomenalno, čak je svojevremeno nagrađen prestižnom Red Dot nagradom za industrijski dizajn. Cijena mu je iznosila zemaljskih 1.200 eura, a da stvar bude bolja, u pitanju je ‘plug and play’ gramofon. Ono, izvadiš iz kutije, spojiš u struju, spustiš ploču i peglaj! Nema petljanja po svemu onome što ćete u nastavku vidjeti. Jednom gramofonskom amateru poput mene, to se pokazalo od presudne važnosti. Uzmite u obzir da u vrijeme kada sam zadnji put imao gramofon u meni nije bilo ni ‘a’ od audiofila, a kamoli da sam išta znao o tehničkoj strani gramofona. Bio sam glazbofil.

Clearaudio Concept gramofon s Verify ručkom i Concept MM V2 zvučnicom.

Tu je još jedan jako dobar razlog zašto sam kupio baš taj gramofon. Vjerojatno će zbog tog istog razloga netko od čitatelja dobiti ospice i reći da ja nisam pravi audiofil, nego trendseter koji, eto, mijenja komponente jer mu se može. Takvima preporučujem da se cijepe na vrijeme. Meni je razum govorio sljedeće. Ako mi koncept gramofona legne, ako zaista skužim da mogu izdvojiti vrijeme za slušanje ploča i ako mi neće biti teško prihvatiti svu zajebanciju koja ide uz gramofon, tu sado-mazo torturu, te ako želim ponovno kupovati ploče, onda se nameće logičan slijed događaja – kupovina novog, boljeg gramofona.

Clearaudio Concept MM V2 zvučnica. Nažalost, nisam ju uspio usporediti s drugim zvučnicama u klasi (oko 300 eura), ali je u kompletu pružila jako dobar zvuk.

Iz moje perspektive, iz koje se bavim ganjanjem što boljeg zvuka, nema stajanja i predaje. Znam unaprijed da ću htjeti izjednačiti kvalitetu analogne i digitalne integracije. I to se upravo dogodilo. Sve se poklopilo, i Venera s Neptunom, Jupiter s Uranom, čak su se i zrna graha razbacala u idealnom odnosu, a o pogledu u dlan da i ne govorim. To je, to, gramofon je ono što silno želim zadržati i unaprijediti u sustavu.

I što sad? Zamislite da sam za te ili slične novce kupio neki polovni gramofon, dodatno uložio u servis i svijećom tražio nekoga tko ga zna namjestiti. I onda ga u nekom trenutku poželim prodati jer, eto, želim ići dalje. Kome, kako, za koliko?! Ne, hvala. S Clearaudio Conceptom takav scenarij ne postoji. Jednom kad ga nadvladate, prodat ćete ga bez većih muka i krenuti dalje.

Koji god gramofon kupili, a koji nema tvornički poklopac, svakako ga dodatno nabavite. Clearaudio pleksi poklopac je prilično skup (oko 150 eura), ali odlično štiti gramofon od prašine. Uz to ima perforirane rubove pa nema straha od otisaka prsti po poklopcu prilikom micanja.

Međutim s Clearaudio Conceptom imate jedan drugi problem kakvim sam se ja suočio. Ako zagrizete u svu tu priču, kreću pitanja – a što bi bilo kad bi nabavio bolju zvučnicu, što pak ako zamijenim ručku? A bolje gramofonsko pretpojačalo ili možda vanjsko napajanje? A što ako ovo, a što ako ono? Već sam donekle izludio od tih unutarnje razarajućih pitanja i shvatio da nema smisla na Golfa staviti kotače s Mercedesa te da ću ulupati gro love s upitnim rezultatom. Odlučio sam napraviti konkretan potez. Kontaktirao sam Rotary Audio, domaćeg distributera Kuzma gramofona i zatražio informacije o dobavljivosti i cijenama.

Kuzma Stabi S PS s 4Point 9 ručkom i CAR-40 zvučnicom. Pleksi poklopac vrlo atraktivno izgleda, ali izuzev tanjura, pruža slabu zaštitu od prašine.

Rezultat je novi Kuzma S PS gramofon s vanjskim napajanjem (to je onaj PS – Power Supply u sufiksu naziva) i s centimetar debljim tanjurom od prethodnog modela. Odlučio sam kupiti i novu Kuzma 4Point 9 ručku, pojednostavljenu verziju standardnih 4Point ručki, dužine 11 i 14 inča, bez VTA tornja. Iako pojednostavljena i gotovo upola jeftinija, i dalje predstavlja jednu od najboljih gramofonskih ručki koju danas možete kupiti.

Kuzma 4Point 9 ručka premijerno je predstavljena prošle godine na High End sajmu u Münichu gdje je izazvala velik interes. Ne moram posebno naglašavati da je i meni zapela za oko i postala predmet želja.

Vanjsko napajanje značajno u startu utječe na kvalitetu zvuka, ali i nudi jednostavan odabir brzine vrtnje tanjura, na 33.3 i 45 okretaja u minuti. S obzirom na to da sam u međuvremenu kupio dosta jednih i drugih ploča, vanjsko napajanje se nametnulo pod ‘must have’. Možete mijenjati brzinu okretaja i bez vanjskog napajanja, ali tada morate zavući prste pod tanjur i premjestiti remen na osovini motora. U pravu ste, kome se to da. Osim toga, sami motori između S i S PS modela nisu isti.

Kuzma PS – vanjsko napajanje motora Stabi S gramofona omogućava biranje brzine rotacije tanjura, ali i vrlo precizno namještanje. 

Šećer na kraju je odabir Kuzma CAR-40 MC zvučnice. Nalazi se u sredini ponude Kuzma zvučnica, zapravo bliže najboljim CAR-50 i CAR-60 modelima. Dijamantna (microridge) igla pričvršćena je na boronski kantilever sa srebrnom zavojnicom. Za razliku od gramofona i ručke, zvučnicu proizvodi japanski proizvođač s 50-godišnjim iskustvom. O kome je točno riječ, Kuzma Ltd. drži poslovnom tajnom. U svakom slučaju, aluminijsko kućište zvučnice radi se u Sloveniji, šalje u Japan gdje se proizvodi sama zvučnica te se kompletan proizvod vraća u Kuzmu Ltd.

Trenutno su u ponudi Kuzma CAR-20 (CAR-20H), CAR-30, CAR-40, CAR-50 i CAR-60 zvučnice. Odabir je pao na gornji razred iako treba uzeti u obzir da su sve zvučnice prvoklasne. Za CAR-60 izdvojit ćete 12.700 eura, što ju svrstava među najskuplje na tržištu.

Ako se pitate zašto baš Kuzma, odgovor je prilično jednostavan. O Stabi S gramofonu dosad nisam pročitao ništa loše, a i gdje god sam ga uspio čuti, svirao je izvrsno. Kao što sam ranije napisao, 4Point ručka glasi kao jedna od najboljih, bez obzira o kojoj se verziji radi. Zvučnica je prilična nepoznanica i malo se o njoj može pročitati, ali i to malo otkriva kako je riječ o vrhunskom proizvodu.

Konačno, tu je i činjenica da se Kuzma Ltd. nalazi u susjedstvu pa ako stvari i krenu naopako, servisna mreža je takoreći pod nosom. Osim toga, valja voditi računa o tome da je i sam Franc Kuzma, konstruktor i vlasnik tvrtke, dostupan i voljan iz prve ruke odgovoriti na pitanja.

Sead Lejlić (Konus Audio).

S obzirom na to da je ovdje riječ o integraciji koja ipak zahtjeva određeno znanje prilikom namještanja, zatražio sam pomoć. Na sugestiju Rotary Audija, angažiran je Sead Lejlić iz Konus Audija. Osim što iza sebe ima veliko iskustvo s gramofonima, Sead raspolaže opremom za namještanje gramofona koju ja nemam. A i da imam, ne bih je znao u potpunosti iskoristiti u ovom trenutku.

Kao što bez muke nema nauke, tako ni bez nereda nema dobrog zvuka.

Bez da ikoga uvrijedim tko se bavi namještanjem gramofona, smatram da nije u pitanju nuklearna fizika, ali ipak treba imati utakmica u nogama i dublje poznavati problematiku da biste se upustili u namještanje gramofona. Naravno, govorim o klasi ozbiljnih proizvoda, a ovi Kuzma to svakako jesu. Ako želite izvući maksimum, ne gine vam namještanje, bilo da ga radite sami ili da angažirate profesionalca. No, što se namještava i zašto?

Prvenstveno se namještava površina na kojoj će se nalaziti gramofon. Površina mora biti savršeno ravna i po mogućnosti izolirana kako bi se u startu umanjio ili izbjegao negativan utjecaj vibracija.

Najmeštava se precizna rotacija tanjura. Ako brzina rotacije izlazi iz praga tolerancije, doći će do nepravilnog vremenskog intervala u reprodukciji. Ovo će direktno utjecati na mnoge čimbenike koje čine zvuk visokovjernim, između ostalog i na timbar instrumenata, međusobnu povezanost tonova, dinamiku, homogenost zvučne slike i percepciju glazbenog djela.

Nadalje, namještava se VTA (Vertical Tracking Angle), odnosno kut imeđu površine ploče i osi, koja čini udaljenost od dodirne točke igle s brazdom, do središta dodirne točke kantilevera s tijelom zvučnice. Tu je i SRA (Stylus Rake Angle) tj. kut pod kojim se sama igla naslanja na brazdu. Izuzetno je važan i VTF (Vertical Tracking Force), odnosno gazna sila igle. Premala gazna sila uzrokovat će izostanak ili lošu definiciju nižih tonova, prevelika pak, izostanak ili lošu definiciju visokih tonova.

Važno je pravilo namjestiti i azimut, odnosno, gledajući zvučnicu s prednje strane, nakrivljenost igle na ploču. Ne bude li azimut idealno namješten, doći će do loše separacije kanala pa samim time i do krivo reproducirane zvučne pozornice. Anti-skating je također bitan jer djeluje na fizikalnu pojavu u kojoj sila vuče zvučnicu prema središtu ploče. Anti-skating ovdje djeluje kao protusila i vrlo je važan za ispravnu reprodukciju jer drži iglu u ravnopravnom položaju naspram brazdi ploče.

Naravno, ima još elemnata za namještanje, ovo bi bili oni osnovni. Također, naveo sam samo neke probleme koji bi se mogli pojaviti ako nije sve pravilno najmešteno. Prepustite li stvari samima sebi, pojavit će se i distorzija, loša dinamika, sužen frekvencijski opseg, zrnatost, izostanak transparencije i još hrpa drugih problema. Međutim, namjestite li sve po PS-u, možete očekivati vrhunski zvuk koji će vas u obuzeti do granica nevjerojatnog.

Da biste ispravno namjestili gramofon, morate u startu voditi računa što kupujete. Ne idu sve zvučnice na svaku ručku, niti sve ručke idu na svaki gramofon. Morate čitati specifikacije proizvođača i držati se preporučenih brojeva. Alternativa je, ili kupovina gotovog ‘plug and play’ rješenja poput Clearaudio Concept gramofona, ili kupovina provjerenih kombinacija poput ove iz naslova za koju se unaprijed zna da ju čine elementi koji idu jedni s drugim. Tu je i ona treća, dajte dite materi tj. savjetujte se i angažirajte iskusnije od sebe.

Svakako treba uzeti u obzir da cjelovitu analognu integraciju ne čine samo gramofonska baza, ručka i zvučnica, nego i gramofonsko pretpojačalo (phono). Kabele, utege, matove i ostale dodatke za sada neću spominjati. Dakle, možete imati najbolju bazu, ručku i zvučnicu na svijetu i cijelu stvar upropastiti odabirom krivog (ne nužno i lošeg) gramofonskog pretpojačala. Osim po arhitekturi i materijalima, zvučnice se razlikuju i po otporu te izlaznom naponu, nečemu što je ključno pri uparivanju s gramofonskim pretpojačalom. Naravno, tu se postavlja i pitanje jačine ulazno/izlaznih signala između gramofonskog i linijskog pretpojačala.

Clearaudio Nano MKI, dual mono gramofonsko pretpojačalo. Mali, ali genijalno složen uređaj odličnog zvuka.  

Meni je iz vremena Concepta ostao Clearaudio Nano MKI phono. Početni model ne nudi previše opcija namještanja, ali ipak dovoljno za konkretnije ugađanje. Dakle, uz odabir MC ili MM zvučnice, uključivanje ili isključivanje subsonika te odabir gaina (od 34 do 67 dB), možete uz priložene otpornike namještati i ulaznu impedanciju. Nano je već s Conceptom pobudio sumnju i natjerao me da počnem razmišljati o boljem phonu, dok je s Kuzmom postalo jasno da je daleko najslabija karika lanca. Međutim, ne mogu reći da sam nezadovoljan zvukom Nano Phona. Baš suprotno. Malac je dosad stojećki podnio udarce osmaša, štoviše, nekima čak i uzvratio. Neću im spominjati imena zbog političke korektnosti.

Parasound JC3 Jr. gramofonsko pretpojačalo. Izvrstan uređaj, ogromne pozornice i duboke zvučne slike. Ostao sam zapanjen količinom detalja, timbrom i dinamikom. Trenutno najbolje gramofonsko pretpojačalo koje sam slušao u kombinaciji s Kuzmom.

Trenutno Kuzma svira s Parasound JC3 Jr. gramofonskim pretpojačalom i to se za sada čini kao jako dobra kombinacija. I ovdje je riječ o pojednostavljenoj verziji referentnog modela. Naime, JC3+ glasi kao jedno on najboljih tranzistorskih gramofonskih pretpojačala na tržištu za tražene novce. Međutim, za upola manje i JC3 Jr. također uredno skuplja vrlo pozitivne recenzije i reakcije korisnika. Što ga više slušam, jasno mi je i zašto. Trenutno mi je prerano reći hoće li se zadržati u sustavu, ali da se nalazi u najužem krugu kandidata, to stoji.

U nastavku slijede fotografije i opisi, a na kraju ću se osvrnuti i na zvuk.

U jednu kutiju upakirana je baza Stabi S gramofona, vanjsko napanjanje, dodaci, alat i poklopac. U niže priloženoj galeriji pogledajte kako je pametno organizirano pakiranje, što je ujedno i razlog zašto sve uredno stane u kutiju manjih dimenzija.

Pakiranje Kuzma 4Point 9 ručke također je dobro napravljeno i organizirano. Nema straha od oštećenja u transportu, a s druge strane nema ni potrebe za nekim fancy drvenim kutijama, satenom, zlatnim vezom i svim ostalim što bi trebalo sugerirati da ste kupili nešto posebno. Ovdje to kasnije dolazi na red.

Kuzma CAR-40 zvučnica zaštićena je komadom aluminija koji se odvijačem odvaja od kućišta zvučnice. Sve je upakirano u drveno kućište zatvoreno pleksiglasom.

Motor, vanjsko napajanje, baza, remen, uteg za ploče i ulje za podmazivanje ležaja na koji će doći podtanjur.

Sve kreće od smještaja baze gramofona na što ravniju površinu. Tu pomažu libele, što proizvođača gramofona, što one iz trgovačkih centara poput Bauhausa. Za one najzahtjevnije, postoje i super precizne digitalne libele poput The Cartridge Man Digital Leveling Gauge, ali ćete za takve odvojiti od 200 do 400 eura, možda i više. U konačnici je najvažnije da je tanjur gramofona savršeno ravan. 

Nakon što je baza gramofona postavljena, u ležaj je nakapano pripadajuće ulje u preporučenoj količini proizvođača (25 kapi).

Nakon ulja, postavljen je podtanjur na bazu gramofona.

Motor se postavlja na udaljenost od baze gramofona također po preporuci proizvođača (oko 10 mm). Pomaci od +/- par milimetara drže brzinu rotacije u okvirima tolerancije od 0,1%.

Postavljanje pogonskog remena oko osovine i podtanjura. Ovdje treba izbjegavati dodirivanje prstima same osovine.

Postavljanje tanjura na podtanjur.

Prvi dio je završen i gramofonska baza je spremna za montiranje ručke.

Postavljanje tornja ručke na nosivu bazu. Na stup tornja prethodno je montiran prsten koji čini dio sustava za namještanje VTA.

Bez protraktora zaboravite na bilo kakvo namještanje. Uz ručku sam dobio tvorničke protaktore otisnute na kartonu, ali na tržištu se nude daleko sofisticiraniji protraktori. I ovdje cijena može varirati od par desetaka eura pa do par stotina. Sead koristi jedan od najboljih, ujedno i naskupljih na tržištu (oko 460 eura) – Acoustical Systems SMARTractor.

Mjerenje udaljenosti od osi tanjura do dodirne točke osi ručke (pivot). Udaljenost ovisi o dužini same ručke i mora biti precizno postavljena.

Precizno određivanje udaljenosti ovisi o namještanju položaja baze ručke.

Kabel 4Point 9 ručke tvornički je pričvršćen na pin same ručke (označen na fotografiji). Nakon što je ručka stavljena na toranj i kabel se premješta na toranj te pričvršćuje. 

Glava ručke (headshell) je odvojena kako bi se montirala zvučnica.

S donje strane vidljivi su navoji u koje ulaze vijci koji povezuju tijelo zvučnice i aluminijski poklopac u ulozi zaštite igle. Naravno, jednom kad ga skinete, nema vraćanja sve do demontaže zvučnice. 

Za spajanje kabela na kontakte zvučnice koristi se precizna pinceta. Imate li tremor u rukama, prepustite posao nekome drugom.

Za namještanje zvučnice, uz sav ostali alat, umjesto ogledala može poslužiti i prazan, nenasnimljen CD.

Dobra rasvjeta, urarska i grafička povećala, mikroskop, i naravno, oštro oko, nezaobilazni su ako želite precizno namjestiti zvučnicu i ručku.

Provjera VTA pomoću specijalnog bloka s ucrtanim brojevima i raster linijama. Isti služi i za provjeru azimuta. Staklena varijanta je skuplja, dok plastičnu (ili pleksi) možete naći na eBayu već za desetak dolara.

Geometrija zvučnice može se namjestiti u 3 točke: Baerwald (B), Lofgren (L) ili Stevenson (S). 

Provjera azimuta.

Priprema za mjerenje VTF-a, odnosno gazne sile, uz pomoć digitalne vage.

Na gornjim fotografijama prikazan je rezultat mjerenja VTF-a s profesionalnom laboratorijskom vagom, cijene od oko 400 dolara te dvjema vagama s eBaya od desetak dolara. Iako cijenom i izgledom identične te tvornički baždarene na 5 grama, vage s eBaya pokazivale su različita mjerenja i s priličnim odstupanjem od preporučenih 2 grama. Kao i u svemu u životu – koliko para, toliko muzike.

Specijalne ploče također su neophodne za precizno namještanje zvučnice i ručke. Postoji više izdanja: Dr. Feickert Adjust, Analogue Productions – The ultimate analogue test LP, Hi-Fi News Test Record, Ortofon Test Record, Clearaudio Trackability Test LP i druge. Cijene se uglavnom kreću od 30 do 80 dolara. Sead je koristio prve dvije od navedenih.

ADL (Furutech) GT-40 gramofonsko pretpojačalo kalibrirano za rad s Dr. Feickert Analogue aplikacijom.

Mjerenje brzine okretaja tanjura na 33,33 i 45 okretaja u minuti. Uz aplikaciju, ovdje je i vanjsko napajanje Stabi S gramofona omogućilo vrlo precizno namještanje.

 Softversko mjerenje azimuta i fino podešavanje na samoj ručki.

Anti-skating uteg.

 Softversko namještanje anti-skatinga.

Prvi dio posla je odrađen. Uslijedilo je usviravanje komponenti, prvenstveno zvučnice, a zatim i ostalih dijelova.

Opisao bih i dodatak gramofonu kojeg sam sâm osmislio. Naime, koliko god smatram Kuzma gramofon i ručku genijalnim proizvodima, ipak sam uočio jedan ozbiljan problem. Ne kažem da je riječ o proizvodnom propustu, ali da se taj problem može u sekundi pretvoriti u katastrofu, to stoji.

Ako malo bolje pogledate gramofone koji se poput ovog temelje na tzv. ‘spider’ konstrukciji, odnosno one modele koji nemaju klasično postolje i gdje tanjur slobodno ‘diše’, primijetit ćete da postoji prilično velik prazan prostor ispod same ručke tj. zvučnice.

Taj prostor kao da moli da krenete krpom u njega i zapnete za iglu. Ili da pokupite četkicu i umjesto iznad igle, napravite potez ispod s jednakim rezultatom. Postoji bezbroj varijanti koje možete krivo napraviti i onda zaplakati nad svojom sudbinom. Znam iz prve ruke za nekoliko takvih slučajeva gdje su stradale zvučnice od nekoliko tisuća eura (!). Isti problem su odavno skužili i u SME-u pa na svoje modele 10 i 15 montiraju šipke koje idu iz baze prema zvučnici.

Kako se meni slučajno takva havarija ne bi dogodila, dao sam od nemagnetične inox šipke izrezati i istokariti komad koji će visinom doći dovoljno visoko do zvučnice tako da između ne može proći krpa ili ruka. Težina od 4 kg sprječava slučajno pomicanje. Kako bi se cijela stvar vizualno uklopila, pobojao sam šipku s akrilnim mat lakom. Od onda mirno spavam.

Ako ste do ovdje dogurali, vrlo vjerojatno očekujete i osvrt na zvuk. Ne znam ima li uopće smisla uspoređivati Clearaudio Concept i Kuzma gramofone. Razlika je drastična, ali to je sasvim očekivano jer isto tako pripadaju drastično različitim cjenovnim razredima.

Kuzma je u prvim satima djelovao pomalo tvrdo, čak bih mogao reći i sterilno. Ogromna rezolucija odmah je došla do izražaja, kao i izvrsna dinamika. Međutim, sve je to djelovalo više atraktivno, nego involvirajuće. Mijenjao sam ploču za pločom i sve više shvaćao kako pred sobom imam ozbiljnu gramofonsku integraciju koja bi tek mogla pokazati zube, ali koja isto tako traži strpljenje. Nakon nekoliko dana stvari su se poboljšale i srednjetonsko područje je došlo do jasnijeg izražaja u smislu punoće i bolje definicije. Smirilo se i visokotonsko područje.

Tjedan dana kasnije, sasvim druga priča. Nestao je taj osjećaj sterilnosti i glazba je poprimila organski oblik. Frekvencijski opseg postao je homogeniji i općenito se zvuk popeo na zavidan nivo. U tom sam trenutku mogao odahnuti, ali ne i opustiti. Crv me i dalje kopkao, znao sam da to može bolje. S jedne strane sam želio još, s druge u sebi čuo – strpi se!

Mjesec dana kasnije sve je došlo na svoje kada me Sead ponovno posjetio i ponio isti alat. Nakon stotinjak sati intenzivnog slušanja, došlo je vrijeme za fino ugađanje, tako da se Sead ponovno bacio na posao. Rezultat je korekcija VTA, azimuta i VTF-a. Iako nisam profesionalac po pitanju namještanja gramofona, daleko od toga, mogu jako dobro detektirati razlike u zvuku vlastitog sustava i primijetiti što se dodatnim namještanjem promijenilo.

Sada je to, to. Sada mogu reći da sam u potpunosti zadovoljan zvukom i smatrati kako sam kupio analognu referencu ili bolje rečeno, referentan izvor zvuka po svim mjerilima, bio on analogni ili digitalni. Dobro, dobro, svi znamo da je gramofon igra bez granica i da uvijek može bolje. Može bolja zvučnica, može bolja baza, može boji phono, može bolja ručka, mogu bolji kabeli i tko zna kakva sve još čuda kada su u pitanju gramofoni.

Osim toga, HIFI je sam po sebi nikad ispričana priča i ganjanje nečeg nedostižnog, a to je zvuk onakav kakvog ga čujemo u koncertnoj dvorani. Pa ipak, uz uređaje poput ovog o kojem ovdje pišem, mogu se približiti glazbi i stvoriti iluziju da prisustvujem živoj izvedbi.

Izvrstan je primjer Symphonic Dances, Sergeja Rachmaninoffa (2011., Reference Recordings, RM-1501, 200 g LP/33 RPM) u kojem se orkestar razvukao u punoj širini i dubini, s fantastično ocrtanim rasporedom u orkestru. Snažni dinamički naleti doslovno oduzimaju dah, dok s druge strane mikrodinamički otkloni, frapantna preciznost i timbar instrumenta tjeraju na gledanje u pojedine izvođače i instrumente. Ovo se posebno odnosi na gudače. Imate osjećaj da možete dotaknuti strune. Sjajno!

Ništa manje spektakularan bio je i doživljaj slušanja The Firebird Suite, Igora Stravinskog (2011., Reference Recordings, RM-1502, 200 g LP/33 RPM). Ponovno izuzetna dinamika, povezanost po cijelom spektru i ogromna, ali precizna pozornica. Da ovaj gramofon može tako duboko i precizno odsvirati bas dionice, nisam slutio ni u najluđim snovima. Uz to, Kuzma može stvoriti prostor oko izvođača, zatamniti pozadinu i izvući na površinu najsitnije detalje snimke.

Da ne kažem da je Kuzma smiren, tih, nema škripanja, zavlačenja, ničega. Ako je ploča u dobrom stanju, zaboravit ćete na pucketanje jer ga nećete čuti i imat ćete osjećaj, u tehničkom smislu (!), da slušate digitalni izvor. Euforičan sam čak i sad dok ovo pišem, što možda već dovoljno opisuje koliko sam zadovoljan odabirom.

Album Elvisa Presleya, 24 Karat Hits! (2010., Analogue Productions, APP-2040, 200 g 3LP/45 RPM) tjera na razmišljanje je li Kralj zaista mrtav. Ovo izdanje ionako glasi kao jedne od najboljih, ako ne i najbolje ikad obrađene snimke Elvisovih pjesama, ali osjetiti takvu živopisnost i uvjerljivost u vokalu, zaista se pripisuje izvanserijskom, ne samo izdanju, nego i reproduktoru.

No, ako se pitate što mi bolje zvuči, digitalni ili analogni izvor, odgovor baš i nije tako jednostavan. Riječ je o dva različita svijeta i o dva potpuno različita pristupa. Ne želim, niti ću diskvalificirati digitalni izvor kao nešto umjetno ili neprirodno. To su gluposti. Kao prvo, postoji more izuzetnih albuma koji nikad nisu ugledali svjetlo dana na vinilu. Ti isti albumi su remek-djela produkcije i ne postoji niti jedan opravdani razlog zašto ne bih uživao u njima.

Drugo, pitanje rituala kupovine ploča, držanja ‘konkretnog’ omota u rukama, taktilnog doživljaja, mirisa i ostalog, nema ama baš nikakve veze s kvalitetom zvuka. To što se meni sviđa prtljati po pločama, maziti ih i paziti, okretati i slušati, također ne govori ništa o zvuku.

Treće, vrhunska digitalna integracija može obrisati granice između digitalnog i analognog.

Evo jednog konkretnog primjera. Album Krushevo, Vlatka Stefanovskog i Miroslava Tadića (2017., MA Recordings, M044A-V45, 180 g 2LP/45 RPM) otisnut je na vinilu s prilično glasnim šumom. Bez obzira na vrhunski zvuk, taj šum se provlači kroz cijeli album. Riječ je o vrlo čujnom, ponekad i iritantnom šumu koji na CD izdanju ne postoji. Tamo je u pitanju grobna pozadinska tišina. Međutim, na CD izdanju separacija instrumenata vrlo jasno, gotovo holografski, ocrtava glazbenike u prostoru (vodite računa da je album snimljen u Makedoniumu (Ilidenu), spomeniku akustike slične manjoj crkvi ili kapeli), ali ih na neki način neprirodno odvaja.

 

A post shared by Too Loud (@tooloudblog) on

Na vinilu pak, uz sav taj šum, prezentacija je na drugačijem nivou. Glazbenici su bliži, prirodnije raspoređeni u prostoru i bolje povezani. U takvom doživljaju, zaboravljate na šum i bivate uvučeni u koncert. No, i ono prvo može uvući u glazbu i pružiti ogroman užitak slušanja. Dakle, ne treba biti isključiv, nego objeručke prihvatiti najbolje iz oba svijeta. Nije u pitanju sjedenje na dva stolca, nego iskorištavanje blagodati audio industrije koje nam se pružaju. Hoćete li se odlučiti za jedno ili drugo, sasvim je legitimno, ali nemojte biti čvrsta stava da samo jedno valja.

Što se mene tiče, dogodilo se ono što sam nekako i priželjkivao, a to je da je analogna integracija zvukom nadmašila digitalnu. U mom slučaju scenarij je poznat i već sam ga na početku spomenuo. Nema predaje, sad slijedi ponovno borba i sustizanje nove (analogne) reference. I tako u nedogled. Zašto?! Pa zato što to volim i zato što me to beskrajno zabavlja i opušta. No nema žurbe, trenutno sam većim dijelom u analogiji i planiram se tu neko vrijeme zadržati.

Kuzma Stabi S PS, Kuzma 4Point 9 i CAR-40, najbolja su investicija od kupovine Wilson Audio Sophia 3 zvučnika. Ta analogna integracija zaslužuje najveći aplauz, baš kao i genijalni konstruktor Franc Kuzma. Cijena nije mala i nažalost ne mogu reći koji bi gramofon, ručka i zvučnica mogli parirati jer nemam takvog iskustva u svom sustavu. Trenutno se mogu samo osloniti na mišljenje onih koji imaju više iskustva i koji tvrde da kad je u pitanju Kuzma, riječ je o zvuku koji daleko nadmašuje traženu cijenu. Nekako nemam razlog da im ne vjerujem.

Na kraju, velika zahvala ide Rotary Audiju, odnosno vlasniku trgovine Božidaru Saviju, na strpljenju i mnogim savjetima oko kupovine. Zahvala ide i Seadu Lejliću bez kojeg bih još mjesecima gledao u kutije i pitao se što s njima. Sead je u konačnici odradio sjajan posao.

Ako vam je izostanak kolekcije ploča izgovor za izbjegavanje kupovine gramofona, razmislite ponovno. Ja sam takoreći krenuo od nule i ne žalim niti za jednim potrošenim centom. Nisam žalio još dok sam imao Clearaudio Concept. Vinili su prekrasna stvar i vraćaju ravnotežu u svijet glazbe, koji nam danas, više nego ikad, pod nos gura loše obrađene snimke i mrtvu dinamiku. Samo oprez, mnogi su prepoznali priliku za zaradom pa digitalne mastere, digitalno obrađene, bacaju na vinil. Takve podvale izbjegavajte.

Što se tiče gramofona, parafrazirao bih Franca Kuzmu s jedne radionice na kojoj sam ga upitao koju zvučnicu kupiti, na što je odgovorio – najskuplju! Naravno, to ne znači da morate kupiti najskuplji gramofon na svijetu, ali ako planirate ozbiljnije zakoračiti u taj svijet, pripremite se na najgore. Ili najbolje. Sve ovisi o vama.


Cijena:

Kuzma Stabi S PS – 3.300 eura
Kuzma 4Point 9 – 3.600 eura
Kuzma CAR-40 – 2.400 eura
Kuzma Stabi S uteg – 130 eura 



Sustav za testiranje:

Zvučnici: Wilson Audio Sophia 3, KEF LS50
Izlazno pojačalo: Pass X250.5
Pretpojačalo: Pass XP-20
D/A konverter: Classé CP-800 Rev. 2
Analogni izvor: Kuzma Stabi S PS/Kuzma 4Point 9/CAR-40
Phono pretpojačalo: Clearaudio Nano MKI
Digitalni izvor (PC): MacBook Air (Early 2015), Fidelia, Audirvana Plus
Digitalni izvor (CD transport): Marantz CD6000 OSE LE
Digitalni kabel (USB): Nordost Blue Heaven
Digitalni kabel (AES/EBU): Z Audio Spider (XLR)
Digitalni kabel (COAX): Profigold (RCA)
Zvučnički kabeli: Transparent Musicwave Super MM2
Interkonekti (XLR): Transparent Musiclink Super MM2, Transparent Musiclink Plus MM2
Interkonekti (RCA): Black Rhodium Rhythm, Marohei Cables CT Reference
Strujni kabeli: Revelation Audio Labs Passage CryoSilver Reference, Audioquest NRG-2, Audioquest NRG-3, Wireworld Stratus
Strujna letva: Supra MD06-EU MKII
Audio dodaci: Stillpoints Ultra SS, Stillpoints Mini
Audio polica: Rondo Custom
Zvučnički stalci: NorStone Stylum 2
Soba: Akustički tretirana, 8,5×3,8×2,8 m

2 thoughts on “Kuzma Stabi S PS gramofon, 4Point 9 ručka i CAR-40 zvučnica

  1. Mogao bi i clearaudio puno više samom zamjenom V2 zvučnice koja je navodno prepakirana at95e.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *