Gost urednik, Tomislav Gašparić, piše o ATC-u, britanskom proizvođaču zvučnika koji se etablirao među profesionalcima, ali i među audiofilima. Tvrtka je široj publici relativno nepoznata što je na neki način nepravedno jer danas ATC predstavlja vrhunac izrade zvučničkih sustava za sve namjene. Štoviše, proizvodnja se proširila i na ostale HIFI uređaje.
Svatko tko ima interes i voli visokokvalitetnu reprodukciju njemu omiljene glazbe ili stvara glazbu u svom studiju, a nije obratio pažnju na ovaj brand, svakako bi trebao odvojiti malo vremena i upoznati svijet ATC zvučnika. Gotovo sam siguran da neće ostati ravnodušan, a vjerojatno će doživiti jedno nezaboravno, da ne kažem inspirativno iskustvo. No najprije, nekoliko rečenica o povijesti ATC-a.
Kompaniju ATC (Acoustic Transducer Company) osnovao je 1974. godine Billy Woodman. Rođen je 1946. godine u mjestašcu Castlemaine nedaleko Melbourna (Australija), gdje je još u ranoj mladosti pokazao afinitete prema glazbi i tehnici. Od osme godine pohađa sate klavira te uz kasniji studij na tehničkom fakultetu nastavlja glazbenu izobrazbu.
Po završetku studija više je naklonjen jazzu nego klasici te profesionalno počinje svirati klavir u raznim jazz sastavima sve do 1980. godine, čak paralelno s radom na ATC proizvodima. Zanimljiv je i podatak da je iz Australije u Englesku doplovio svirajući u brodskom jazz/swing sastavu.
Nakon dolaska u Englesku radio je neko vrijeme u tada cijenjenoj kompaniji Goodmans gdje je skupio veliko inženjersko i praktično iskustvo. Tamo počinje ideja o vrhunskoj kupolastoj srednjetonskoj jedinici, no vodstvo Goodmansa nije pokazivalo interes za nastavak razvoja i komercijalnu primjenu tako visokokvaltetnog (i skupog) drivera jer je tada Goodmans lagano klizio ka low budget tržištu. To je Woodmana na kraju potaklo da napusti tvrtku Goodmans i osnuje vlastitu u kojoj će nastaviti razvoj i komercijalizaciju ideje beskompromisnog drivera. Tog trenutka, sad već davne 1974. godine nastaje tvrtka ATC.
Tvrtka se od početka bavila razvojem i izradom ručno rađenih zvučničkih jedinica po najvišim standardima što se kvalitete zvuka i izdržljivosti tiče. Tržište je prepoznalo kvalitetu tako da su njihove drivere koristili najkvalitetniji i najcjenjeniji brandovi iz svijeta profesionalnog ozvučivanja dvorana, studija, itd.
Na spomen profesionalne čitatelji će vjerojatno odmah u glavi stvoriti sliku glasnih drečavih razglasa gdje je kvantiteta važnija od kvalitete ili studijskih monitora koje prosječni čitatelj poistovjećuje s analitičnim beživotnim zvukom. Ništa čudno jer u većini slučajeva u jeftinim sistemima to je zaista tako i ljudi zaključuju po svojim (lošim) iskustvima. No, ATC je ipak malo drugačija priča.
Njihova nit vodilja je konstruiranje i izrada drivera (i zvučničkih sistema) koji prenose svu esenciju glazbe do slušatelja uz drastično niži nivo nusprodukata u obliku raznih izobličenja. Jednostavno, manje nusprodukta, slušatelj čuje više glazbe, emocija i ostalih nježnih informacija unutar iste.
Mnogi proizvođači se diče tehnološkim dostignućima koja imaju fokusirane prednosti ne spominjući pritom da medalja ima dvije strane jer je fizika takvih proizvoda zapravo niz čvrsto povezanih varijabli gdje svaki plus vuče više minusa što uz ekonomiju proizvoda često rezultira čudnim nikad potpunim dobitkom.
Primjer su u zadnje vrijeme popularni lagani, ali tvrdi materijali koji s jedne strane pokazuju izvrsne rezultate u smislu pulsnog odziva, ali s druge strane jako loše guše uskladištenu kinetičku energiju što rezultira jakim izbojima iste na uskom području rezoniranja strukture koje se eksponencijalno povećavaju porastom dovedene energije. Inženjeri u ATC-u svjesni su da je teško dobiti i na drumu i na ćupriji pa primjenjuju vlastitu filozofiju (mnogi bi rekli konzervativniju).
Tehnička filozofija ATC-a
Otklanjanje problema u njegovom izvoru, bez obzira na cijenu. Ovo se prvenstveno odnosi na izradu zvučničkih membrana od materijala s vrhunskim odnosom mase, krutosti i prigušenja vlastitih rezonantnih pojava, dobivenih kombinacijom biranih odnosa mješavine baznih strukturnih materijala i impregnacijskih premaza.
Najkvalitetnija rješenja pogonskih sustava
Pogonski sustav dinamičkog drivera sastoji se od pokretne zavojnice uronjene u magnetsko polje permanentnog magneta. Međudjelovanje magnetskog polja permanetnog magneta i magnetskog polja koje nastaje u zavojnici kad kroz nju protječe struja/signal, stvara mehanički potisak na membranu koja pomiče zrak i stvara zvučni val koji mi percipiramo. U ATC-u su velike napore uložili u stvaranje pogonskog sustava sa dramatično nižim ili izobličenjima koja stvaraju ta dva elementa pogonskog sustava.
Zavojnice s izuzetnim odnosom mase i podnošenja snage (minimalnom dinamičkom kompresijom). Zavojnica svakog dinamičkog drivera je ništa drugo nego kalem žice motane na šupljem cilindričnom nosaču. Kako kroz kalem prolazi viši signal/struja tako se žica sve više zagrijava i samim time joj raste serijski otpor što znači pad struje tj. pad snage, odnosno pad mehaničke sile ne membranu baš kada bi trebalo najjače potegnuti. Rezultat takve pojave je izobličenje pravilnog iznošenja dinamike samog audio materijala.
ATC je kao tvrtka koja proizvodi profesionalne sisteme gdje je gotovo uvjet kontinuirana mogućnost podnašanja velikih snaga tijekom rada, razvila zavojnice velikog promjera motane trakastom (ribbon) žicom od kombinacije vodljivih metala s najmanjom promjenom otpora s obzirom na temperaturu pazeći pritom na masu.
Sve to zajedno smanjuje dinamičku kompresiju na minimum, a to se jasno čuje kao lakoća iznošenja realnih dinamičkih skokova i pri velikim glasnoćama ili pri dugim glasnim dionicama. Velike zavojnice doduše imaju veću masu od malih no zadržavanje visoke akceleracije takve teže zavojnice u ATC-u rješavaju velikim, jakim i vrlo precizno izrađenim (skupim) magnetskim sustavima.
Snaga, gabariti i preciznost magneta zasjenjuju mnoge konkurente. Preciznost vođenja zavojnice u rasporu omogućilo je uže raspore gdje je zavojnica bliže polovima što je rezultiralo boljom odvodnjom topline sa zavojnice u strukturu magneta, pa i dodatno pojačalo magnetski tok u rasporima.
Magnetski sustavi velike linearnosti (SL ili Superlinear tehnologija)
Magnetski sustav dinamičkog zvučnika sačinjava stalni magnet i metalni magnetski polovi.
U ATC-u su pazili i tu na detalje koji donose veliko smanjenje izobličenja u zvuku.
Korištenje stalnih magneta od kombinacije materijala koji vrlo linearno reagiraju na fluktuacije magnetskog polja koja stvara prije navedena titrajna zavojnica. Metali imaju tzv. krivulju histereze koja pokazuje kako metal reagira na dovedeni magnetski tok, odnosno u kojem području metal ima linearno ponašanje i gdje su mu točke zasićenja iliti kad se događa magnetska kompresija.
ATC u magnetskim sustavima koristi mješavinu metala koji imaju izuzetno široko (rastegnuto) linearno područje vođenja magnetske energije, što rezultira izuzetno preciznim i čistim transferom električnog signala u pogonsku silu koju stvara zavojnica prema membrani. Slušno se to može jasno čuti kako izuzetna čistoća i prirodnost zvuka uz lako iznošenje najfinijih prostornih te mikro i makro dinamičkih informacija uz naglašenu prirodnost timbra. Kratka zavojnica u dugom magnetskom rasporu (short coil long gap).
Sistem gdje je cijela zavojnica punom visinom uronjena u prostor između magnetskih polova koji su višestrukom viši od iste kako i pri najvećim mehaničkim hodovima membrane, zavojnica ne bi ispala iz raspora. Time se postiže drastično veća linearnost i pogona i krivulje impedance takvog drivera.
Većina ostalih proizvođača koristi obratni sustav gdje je samo dio zavojnice uronjen u kratki magnetski raspor što stvara velike nelinearnosti pogona i impedancijske krivulje jer zavojnica ulazi i izlazi iz magnetskog sistema odnosno metalnih polova magneta. Razlog takvih kompromisima je opet ekonomske prirode.
Linearni (dvostruki) ovjesi
Ovjesi optimizirani tako da stvaraju jednak otpor od najnižih do najvećim hodova membrane i pogonskog sustava. Osim toga dvostruki ovjesi (poglavito u srednjetonskoj i visokotonskoj jedinici) postavljeni u dvije etaže služe stabilizaciji pokretnog sustava optimizaciji čistog klipnog gibanja. Posljedica je opet jednaka kvaliteta zvuka na niskim i velikim glasnoćama bez čujne kompresije ili porasta izobličenja.
Mnogi proizvođači za kontrolu kretanja i rezonanci te odvodnju topline koriste ferrofluid koji se dokazano tijekom vremena suši i postaje gust i ljepljiv pa time degradira specifikacije ili potpuno obustavlja funkciju drivera.
Ove informacije se ne nalaze u promidžbenim materijalima ove tvrtke niti igdje na webu.
Dobivene su višegodišnjim proučavanjem i praćenjem tehničkih rješenja tvrtke i iz razgovora s razvojnim inženjerom ATC zvučničkih jedinica Benom Lillyem.
Zvučnički sustavi ATC-a
Osim vlastitih zvučničkih jedinica tvrtka je slavu stekla razvojem i izradom kompletnih zvučničkih sustava vrlo visoke kvalitete za profesionalnu i home hifi primjenu.
Proizvode isključivo dvostazne i trostazne sustave, temeljno naginju aktivnim sustavima uz korištenje skretnica i pojačala iz vlastite proizvodnje. Znači totalna kontrola svakog segmenta i parametra gotovih proizvoda i zvučnih performansi.
Sve osim zvučničkih kabineta proizvodi se ručno u prostorima njihove jedine tvornice locirane u Gloucestershireu (UK). Kabinete im po specifikacijama proizvodi obližnja tvornica visokokvalitetnog namještaja.
Aktivni sustavi su u prednosti zbog činjenice da svaki driver ima svoje direktno spojeno pojačalo snage pa je kontrola svakog pojedinog drivera idealna, preciznija gotovo bezuvjetna preciznost i stabilnost pojasnih filtera koji rade u domeni niskih signala, optimizacija ukupne sinergije te ogroman i definiran dinamički raspon uz minimizirana izobličenja. U nekim serijama i modelima dana je i opcija pasivne varijante zv. sustava.
2013. godina je dosta zanimljiva s aspekta upotpunjavanja ATC kvalitete jer su po prvi puta u povijesti razvili vlastitu visokotonsku jedinicu u koju je ugrađeno sve znanje i filozofija ove tvrtke. Možda malo kasno, ali bolje ikad nego nikad.
Do sada su koristili tuđe jedinice brandova poput Seasa ili Vife što se u zvuku osjetilo kao nekonzistentnost kvalitete zvuka u visokotonskom spektru s obzirom na ostatak spektra, odnosno čulo se da visokotonac malo kaska kvalitetom za ostalim elementima sustava.
Novorazvijeni original ATC-ov visokotonac je pravi mali dragulj svoje porodice koji savršeno prati kvalitetu ostalih ATC drivera.
Još jedna vrlo važna činjenica je to što ATC od najjeftinijeg do najskupljeg modela zv. sustava koristi iste vrhunske zvučničke jedinice tako da imamo konzistentnost kvalitete zvuka kroz sve klase a jedino što se mijenja je reducirana donja granična frekvencija i volumen prostora kojeg takav zv. sustav može napuniti nekim željenim SPL-om, koji je ionako podosta viši od konkurencije jednakih gabarita.
Ustroj zvučničkih kabineta
Bass reflex ili zatvorena kutija (closed box, acoustic suspension, infinite baffle)?
ATC kabinete koristi, osim za ono za što ih svi koriste, i za preciznu kontrolu kretanja membrane bas drivera u području vrlo niskih frekvencija. Zašto su manji modeli s manjim bas driverima u zatvorenoj kutiji, a veliki u bas reflex kabinetima?
Po riječima ATC stručnjaka, prvenstveno zato što manji mid/bas driveri nemaju dovoljno nisku rezonantnu frekvenciju pokretnog sustava da bi bas reflex rezonator mogao biti tuniran dovoljno nisko kako bi efikasno kontrolirao hoda membrane ispod rezonantne frekvencije.
Naime ispod tuning frekvencije bas reflex rezonatora, zrak u kutiji više ne kontrolira hod membrane i ona se ponaša slično kao da je van kutije, u slobodnom zraku, što uz čestu prisutnost niskih frekvencija u glazbenom materijalu rezultira velikim nekontroliranim hodom membrane uz nikakav akustički izlaz, i time drastičnim porastom izobličenja, u prevedenom bespotrebno opterećuje i nazaduje zvuk tog sustava. Closed box, odnosno zračni jastuk koji se stvara u takvoj kutiji ima stalnu kontrolu nad gibanjem membrane.
Kod većih sustava i bas drivera, bas reflex je moguće dovoljno nisko tunirati i s njime kontrolirati membranu uz dodavanje par Hz dubine. Osim toga, prije navedena zatvorena kutija korištena u manjim sustavima omogućuje da u klasičnoj sobi (uz LF room lift) zvučnici gaze dublje i kontroliranije jer sustav ispod rezonantne frekvencije pada u basu puno blaže (12dB/oktava) u odnosu na bas reflex (24-30 db/oktava), tako da zatvorena kutija deklarirana na 50 Hz u sobi može imati sasvim dovoljno finog definiranog basa još na 30 Hz.
Logičan slijed razvoja svoje amplifikacije za aktivne sustave 1996. godine rezultira izbacivanjem prvih hifi komponenti koje također dobivaju izvrsne recenzije na bazi kvalitete zvuka i izrade. Slijedom toga, elektronički i zvučnički proizvodi podijeljeni su na Pro i HiFi/High End segmente uz široku lepezu proizvoda.
Primijetili ste da je težina osvrta na ovu kod nas relativno nepoznatu tvrtku, prebačena većinom na tehnički dio opisa vrhunskih rješenja u zvučničkim jedinicama, a razlog je upravo taj što ATC bazira svoje postojanje i prođu na temeljima inženjerske izvrsnosti i kvaliteti zvuka, a ne na marketinškim špekulacijama. Konačno, samo ime tvrtke govori o tome da su im zvučničke jedinice temelj. ATC je danas jedna od rijetkih tvrtki u kojoj inženjeri još uvijek drže glavnu riječ i čiji proizvodi samom kvalitetom pronalaze svoje kupce. Ne brine ih podatak koliki dio kolača na tržištu drže, nego rade najbolje što znaju i mogu.
Ne zaboravite da je ATC dan danas mala handmade manufaktura u odnosu na neke internacionalne divove. Niže navedeni linkovi vode na stranice korisnika ATC zvučničkih sustava što možda najbolje govore o kakvom je proizvođaču riječ:
Umjetnici – http://www.atcloudspeakers.co.uk/client-list/artists/
Studiji – http://www.atcloudspeakers.co.uk/client-list/studios-soundstages/
Koncertne dvorane – http://www.atcloudspeakers.co.uk/client-list/concert-halls/
Institucije – http://www.atcloudspeakers.co.uk/client-list/institutions/
Broadcast kuće – http://www.atcloudspeakers.co.uk/client-list/broadcast/
Nakon što sam se u ovom tekstu osvrnuo na povijest tvrtke te na jedinstvenu tehnološku filozofiju ATC-a, u nastavku ću pisati o modelu SCM19 s kojim se družim posljednjih dana. Hoće li to druženje potrajati i nakon napisanog teksta, čitajte uskoro na Too Loud blogu.
O autoru teksta
Tomislav Gašparić diplomirao je na SAE (School of Audio Engineering) institutu kao majstor tona. Svoje iskustvo temelji na dugogodišnjem radu kao tonski snimatelj na nacionalnoj televiziji. Takav rad omogućio mu je ne samo uvid u snimateljske tehnike, nego i u cjelokupni proces stvaranja nekog glazbenog djela. Uz to, bavi se konstrukcijom različitih HIFI uređaja što govori da je i vrsni poznavatelj elektronike.
Napomena: Korištene fotografije u ovom tekstu (izuzev fotografije autora) vlasništvo su ATC tvrtke i podliježu autorskim pravima. Objavljene su na Too Loud blogu uz ljubaznu dozvolu ATC-a.
Pozdrav Gašo,
i svakako pozdrav ovakvim gostovanjima. Nebac odlična ideja da se na (recimo to tako) jednom *subjektivističkom* blogu da prilika ljudima kao što su Gašo aka Tomislav Gašparić ili Spužva Bob aka Luka Rstić, da nas sve malo i tehnički educiraju. Znam (znaš i ti) da ima još puno ljudi koji bi o mnogo čemu imali što za reći, odnosno čija bi iskustva i znanje rado pročitao, tako da…..ma odlično :-)
Siguran sam da je ovaj vaš zajednički post djelomično zaslužan za priličnu gužvu u Intekovom sobičku na seoskoj zabavi (sajam mi se čini pre jaka riječ) u Šeratonu. Ovim putem pozdravljam braću slovence bez kojih se događaj mogao organizirati i kod mene doma. U boravak i dvije spavaće bi se mogli nagurati svi izlagači.
U Intekovu sobu sam baš zbog ovog posta došao sa velikim očekivanjima, a pogotovo što nemam ništa protiv *studijskog zvuka* odnosno neutralnosti (termin oko kojeg se i dan danas lome koplja). A onda hladan tuš. U sobici od petnaestak kvadrata, nagruvano osam stolaca, prvi red u gotovo nearfield poziciji a drugi uz zid. No to nije sve. Izloženi su SCM40 florstanderi, bookshelfi SCM19 i mini monitori SCM7. Iz nekog (meni nepoznatog) razloga spojeni su florstanderi i mini monitori sa REL subom?!, dok su devetnaestice koje bi čini mi se jedine eventualno odgovarale prostoru bile na polici na silent displayu. WTF!?
Prezenter priča zgodne priče i izuzetno je susretljiv … oznaka zvučnika je litraža, kaže on novi visokotonci su ScanSpeak prema ATC specifikaciji? (netko je u krivu ;-), kompresija, driveri upareni na nulu, ovo ono (reko znam ja, pročito na TOOLOUDu :-), glazba nije audiofilska i sve je to OK. Sve osim ZVUKA!
Zvuk, 40ke jednostavno ne stane u tu sobu, preglasno, in face, brzo ali oštro i naporno, pogotovo naporno s obzirom na materijal koji se puštao, dinamika dobra ali tonski neuravnoteženo, bas manita itditd… jednostavno to se tako ne radi. Bila su sa mnom dva prijatelja glazbofila potpuno neopterećena brendovima cijenama i sl. koji su nakon tri minute istrčali van krvavih ušiju. Ja sam preživio par brojeva na 40kama, a gospodin me za kraj sašio sa AC/DC na najjače….
Na moj upit spajaju se 7ice. Pušta gospodin neku skomprimiranu DR5 modernu produkciju sa sintetičkim basom, katastrofalan odabir za 2.1 sistem. Bas sa glazbom veze nema, opet pre glasno, monitorčići umiru pjevajući. Opet na moj upit, isključuje se REL …. I monitorčići odmah prosviraju, odnosno ono što sviraju sviraju, ja u nearfield svit spotu, pokazuje se mala ali čvrsta pozornica, ali NE, majstor prčka po sabu, pa gasi broj, pali RELa, pušta Slejđhemer na najjače, pokazuje i hvali izrazito veliki hod bas/mid membrane, zatim sjeda, zadovoljno maše glavom i bubnja po koljenima. Ovaj puta i ja krvavih ušiju glavom probijam vrata i odlazim sa vašara zauvijek…..
Na pivi diskutiram sa neopterećenim drugarima i govorim im kak je ATC sigurno super trlebrle, a njih dvojica (V i Z već sam ih spominjao – potencijalni kupci) meni govore, ak ti je to super ti si kupi, ja neću :-) Slučajno me u Intek sobi nazvao pa sreo i drZ, koji također nije mogo doći sebi od akustičkog kaosa, u svom stilu odbio je komentirati katastrofu, rekao samo “Slejđhemer!” i skrenuo temu :-)
Eto Gašo, nakon ovog tvog posta, početni entuzijazam prema ATCu splasnuo je do slijedeće prilike. Žao mi je da nisam čuo 19ice ili ovo dvoje u nekim sređenijim uvjetima. Siguran sam da ovo nije bila prava prezentacija ATC brenda… više štete nego koristi ;-)
Volio bih kada bih ti mogao napisati da nisi u pravu, ali nažalost, jesi. Doduše, za razliku od tebe, ja nisam dočekao čuti veće zvučnike jer sam iz istih razloga pobjegao iz sobe. Preglasno, neartikulirano i napadno.
Prava šteta jer sam večer prije toga kroz razgovor pohvalio vlasnika Inteka te mu rekao kako je u Ljubljani imao najbolji zvuk sajma (van hotela). Sad bih mogao napisati sasvim suprotno, ali s obzirom na to da ipak postoji mogućnost ‘lošeg trenutka’, ostat ću s vjerom kako se radi o dobrim zvučnicima, a potvrdu ću tražiti, znaš već gdje.
Evo, stvar je u tome sto su ATC zvucnici osjetljivi na izvor…Das im losu snimku, zvucat ce lose, a ne samo to nego ako imas losu elektroniku ili komponentu koja se ne slaze s ostalim sustavom ti svucnici ce to pokazati. Ja posjedujem ATC scm19 zuvnike, I kao bookshelf, najbolji bookshelf sto sam cuo do sada. I slusao sam male I velike pmc, zvucnike, dynaudio, duntech, Wilson, focal I razne druge zvucnike. Visokotonac ATCa scm19 jest izuzetno dobro integriran s bas jedinicom, a u isto vrijeme ne stvara nikakav umor uha. A isto tako, bas/srednjotonac je toliko dobro dempiran da uopce nema distorzije, a ima izuzetno crvst, brz I precizan bas. Imam staro AKAI pojacalo od 100w po kanalu, pojacalo prije klipira nego sto zvucnik. Problem sto je jako tesko integrirati sub woofer. teorija je jedno a prktika drugo, dok pogodis “slope” skretnice, pa frekvenciju I onda glasnocu suba. Isto tako, velika je greska postaviti book shelfove dalje od zida jer se onda uvedu bas problemi. Ako su blizu zida, zid im pomogne I isto tako bude bas ok. Cim ih udaljis od zida, bas frekvencije se odbijaju stvarajuci problem oko 80ak herza cak I za 12db. Ako imate mogucnosti, obavezno trebate poslusati ATC zvucnike, jer su stvarno dobri.Jos jedna napomena, kanite se srebrenog kabela jer je zvuk preostar, bilo koje komponente ili zvucnika. Oprostite na moju gramatiku, ali zivim vec duze vrijeme u Australiji.
Pozdrav Ivane,
Prije svega, hvala na komentaru. Drago mi je da se blog čita čak i u Australiji. Slušao sam ATC SCM19 u prostorijama slovenskog distributera za vrijeme održavanja ljubljanskog HIFI showa i ostao ugodno iznenađen zvukom. Za mene je to bio najbolji zvuk koji sam tog dana u Ljubljani slušao. Izuzetno transparentan i precizan zvuk. Imao sam prilike u više navrata slušati vrhunske dvosistemce, što u vlastitom sustavu, što van njega i moram priznati da bih ATC SCM19 svrstao među najbolje koje sam slušao.
Inače, u planu je posjeta hrvatskom distributeru ATC-a tako da se nadam da ću uspjeti bolje poslušati i ostale dostupne modele.
Lijepi pozdrav!
Pozdrav,
sa kojom elektronikom je ATC svirao u Ljubljani? Pojacalo, izvor?
Hvala.
U pitanju je je bila ATC elektronika. CDA2 – CD Pre-Amplifier i P1 – Dual-Mono Power Amplifier.
Da, prezentacija u Sheratonu nije baš bila produktivna i bilo bi neozbiljno ocjenjivati brend na temlju loše složenog 9m2 sobička. Sve sam rekao u prethodnom postu i više sam se osvrnuo na neozbiljnost zastupnika, i sajma kao takvog.
SCM19 nije ni svirao, elektronika je bila ATC, a što se tiče slaganja 2.1 sistema slažem se da je moguće no rijetko sam čuo dobru integraciju sub-a u stereo, pogotovo na prezentaciji.
Iako je SCM19 zatvorena kutija, nisam baš siguran da je projektiran za smještaj blizu zida, odnosno zašto baš 80Hz eksces od 12dB! kod *normalnog* smještaja u prostor. Prije mi se čini da se kod tebe ta grba događa radi akustike prostora. O tome bi vjerovatno Gašo znao više? Uostalom zar nije najavljen nastavak teksta….čekamo ;-)
Ivane, gramatika je više nego dobra. Pozdrav *down under* :-)
Povratni ping: ATC SCM19 v2 - Too Loud
Pa smještaj blizu zida je tema vezana za akustiku, a ne toliko za ustroj zv. kutije.
U niskotonskom podrucju valne duzine zvuka su višestruko duže od fizičkih dimenzija svih postojecih zvučnika pa se one u principu odašilju kružno u okolni prostor bio ustroj zvučnika bas reflex ili zatvorena kutija.
Stražni zid tu samo sebi stvara ulogu sekundarnog izvora pošto je reflektor, no zbog udaljenosti od samog izvora odnosno brzine zvuka on je izvor koji kasni vremenski, odnosno fazno. U toj domeni se događaju sve interferencije.
BR vs. zatvorena kutija
Bas reflex cijev je zapravo rezonator koji je tuniran na jedno usko frekvencijsko podrucje najnizih frekvencija, širina i efikasnost odnosno akusticki output ovise o Q faktoru tog rezonatora.
BR reflex opcenito služi za umjetno snizivanje outputa u najnižim frekvencijama nekog zv. sustava, njegov output izgleda kao strmo brdo, koje se nadovezuje na prirodnu karakteristiku pada outputa tog sustava i zapravo ga prolongira, no posljedica je strm pad ispod opsega njegovog rada. Strmina ovisi o q faktoru a prosjecno je definirana kao 24db/okt.
Zatvorene kutije po mjerenju počinju padati prije jer neamaju umjetno produbljenje, ali zbog odsutnosti tog brda padaju u outputu duplo blaže 12db/okt tako da njihov output u niskim frekvencijam u okružjužju zidova some može i obicno ide niže njer se govori o badu po oktavi.
Znaci ako je neki sustav zatvorene kutije u gluhoj komori izmjeren da radi do 50 Hz (-3db točka pada ispod 0db) u sobi može na oktavu niže (25Hz) davati dublji bas nego BR definiran na 40Hz zbog blažeg pada.
Da ne govorim da zatvorena kutija ima linearniji i impulsno kvalitetniji output jer nema sekundarnog izvora (BR otvor)
LP
Tomislav Gašaparić
ispricava se zbog grešaka, pisano u brzini.
Recimo nije na 25Hz dublji nego je glasniji bas. Itd.