Na testu: KEF LS50 zvučnici

Recenzija koju sam odavno najavio i koja je izazvala velik interes čitatelja, napokon je na blogu. Cijela se stvar otegnula iz činjenice da se zvučnici dugo usviravaju, a i s vremenom se ukazala prilika da ih dodatno testiram s različitim pojačalima i u različitim uvjetima. U svakom slučaju, u nastavku pročitajte zašto sam kupio KEF LS50 zvučnike i prije testiranja te zašto su postali stalan dio vlastitog sustava.

Sve kreće od High End sajma u Münchenu gdje su KEF LS50 bili 2012. godine premijerno predstavljeni. Nastali su u svjetlu obilježavanja 50 godina tvrtke, ali i kao ‘nasljednici’ legendarnih BBC LS3/5A zvučnika koje je i KEF svojevremeno proizvodio po BBC-jevoj licenci. Već tada se pisalo o novom ‘killer’ kompaktnom zvučniku na tržištu, a izložbeni prostor KEF-a punio je mnogobrojne posjetitelja željni slušanja nove senzacije. Među njima sam i ja bio te sam nekako u svoj toj gužvi uspio baciti uho na LS50.

Bili su to prilično neadekvatni uvjeti za slušanje jer su se zvučnici našli u velikoj prostoriji, prvenstveno namijenjenoj za predstavljanje daleko većih KEF Blade zvučnika. Međutim, ono što sam tada čuo, ostalo mi je dugo u ušima. Ti malci su naprosto briljirali. Već na takvo, polovično slušanje, pružili su svjež, transparentan i vrlo brz zvuk sa zapanjujućim gripom u nižim registrima. Nije bilo sumnje da je KEF napravio dobar posao.

Od tada sam KEF LS50 slušao više puta na različitim mjestima i nekako sam uvijek dolazio do istog zaključka, kako se radi o izuzetnim zvučnicima. U tom istom periodu ispisani su kilometri tekstova, recenzija i testova, utisaka korisnika, novinara i svih koji su ih se dokopali. Palo je na desetine nagrada na svjetskom nivou, proglašavali su ih proizvodom godine, najboljim u klasi, i sl. KEF LS50 našao je mjesto pod suncem među audiofilima, ljubiteljima glazbe i profesionalcima u studijima.

I bez obzira na to što sam već tada imao posla s daleko boljim i skupljim zvučnicima oko kojih sam gradio sustav i koji se i sada nalaze u njemu, moja ljubav prema dvositemcima nikad nije dokraja iščezla. Evo i zašto. Kao prvo, dvosistemski zvučnik lakše će se snaći u većini prostorija i neće raditi probleme u interakciji sa sobom u onoj mjeri kako to obično biva sa trosistemskim. Izostanak bas jedinice i nemogućnost reprodukcije vrlo niskih tonova već u startu anulira dobar dio problema. Obično se ljudi pomame za brojem ugrađenih jedinica, pogotovo bas, a onda kada dovuku zvučnike doma i kad krene lupetanje po cijelom stanu, onda se postavlja pitanje – ajme majko, što da radim?!

Druga stvar, dvosistemci su lakši teret za pojačala, upravo iz ranije spomenutog razloga, pa je i izbor pojačala jednostavniji. I treće, dvosistemski zvučnici se lakše zvukom razmašu u prostoriji i u startu pružaju transparentniji zvuk. Naravno, ovo ne treba prihvatiti zdravo za gotovo jer nisu svi dvosistemski zvučnici isti, a da ne kažem da oni u višoj klasi mogu itekako nadsvirati trosistemske po svim parametrima.

Kroz svoj audiofilski staž družio sam se i s jednima i drugima, entry-level i high-end. Štoviše, nekako je ispalo da sam prvo kupio upravo dvosistemske, zatim trosistemske, pa bolje dvosistemske, i tako naizmjence sve do Wilson Audio Sophia 3 trosistemskih zvučnika. Želja da nabavim ponovno dvosistemske zvučnike bila je prisutna cijelo vrijeme, ovog puta kao rezervnu varijantu, ali i zbog činjenica da ne mogu objektivno, koliko objektivno može biti, provoditi testiranje pojačala srednje klase ili manje snage s višestruko skupljim i zahtjevnijim zvučnicima kakvi su Sophia 3.

S obzirom na to da su mi KEF LS50 privukli pažnju zvukom i vrlo korektnom cijenom (1.300 eura), nametnuli su se kao prvi izbor. Konačno se negdje početkom prošle godine ukazala prilika, kontaktirao sam Sigma Audio, domaćeg distributera KEF zvučnika, i kupio LS50 zvučnike.

Dakle, riječ je o dvosistemskim bas-refleks zvučnicima s ugrađenom vlastito razvijenom Uni-Q koaksijalnom zvučničkom jedinicom koja spaja srednjetonsku i visokotonsku jedinicu. Membrana srednjetonca izrađena je od legure aluminija, magnezija i litija, dok je visokotonska izrađena od aluminija u dva sloja kako bi se postigla što veća čvrstoća.

Uni-Q zvučnika jedinica

Visokotonska jedinica smještena je u centar srednjetonske, odnosno u idealnu akustičku poziciju. U pozadini je konstruiran poseban sustav kako bi eliminirao distorzije i zvučni tlak koji nastaje iza visokotonske jedinice. Dodatno je korištena patentirana tehnologija, tzv. ‘Tangerine Waveguide’, koja omogućuje visokotoncu daleko širu disperziju zvučnih valova od standardnih rješenja. Na membrani srednjetonske jedinice primjetna su rebrasta ispupčenja izrađena od polimera. I ovdje je riječ o rješenju kao bi se dodatno postigla čvrstoća membrane te izbjegla izobličenja u radu. Cijelu Uni-Q jedinicu prati snažni neodimijski magnet.

Što se tiče kabineta, i on predstavlja mali tehnološki tour-de-force. Naime, uložen je značajan napor kako bi se iz male zapremine kabineta izvukao maksimum iz Uni-Q jedinice. Kabinet uključuje patentirana konstrukcijska rješenja i složena istraživanja materijala. Maksimalno su reducirane vibracije te je postignuta velika rigidnost kabineta. Prednja ploča konstruirana je tako da s unutarnje strane anulira rezonancije, dok s vanjske umanjuje difrakciju zvučnih valova.

Zvučnici pokrivaju frekvencijski raspon od 47 do 45.000 Hz (-6 dB) uz osjetljivost od 85 dB (2,83 V/1 m) i nominalnu impedanciju od 8 Ohma (3,2 minimum). Zvučnici ne zahtijevaju monstruozno pojačalo da bi radili, ali ne treba se zavaravati da će svako pojačalo biti dobar partner. Ovdje vrijedi pravilo – što kvalitetnije, to bolje. U prijevodu to može značiti da cijena pojačala vrlo lako može debelo nadmašiti cijenu samih zvučnika. Više o tome nešto kasnije.

Zvučnici izgledaju odlično, modernog su dizajna i teško im je naći zamjerku. Na zvučnicima nećete pronaći niti jedan vidljiv vijak ili neke čudne spojeve. Izvorno su na tržište lansirani u crnom sjajnom finišu kabineta, dok je prednja ploča bila u crnom mat finišu. S gornje strane otisnut je logo tvrtke u mat laku što u kombinaciji sa sjajnim finišem djeluje vrlo profinjeno. Koplja su se lomila (i još uvijek se lome) oko brončano-zlatne zvučničke jedinice. Nekome se ta kombinacija baš i ne sviđa, dok drugima predstavlja dizajnerski iskorak i odmak od ‘dosadnih’ sivih i crnih zvučničkih jedinica kakve se uglavnom ugrađuju u zvučnike.

Kako god, LS50 u opisanom finišu, uz bijeli s plavom jedinicom, i danas je dio standardne ponude. Nešto kasnije su se pojavile različite kombinacije od kojih su neke bile dio limitirane ponude: crevni kabinet s crnom jedinicom, sivi s brončanom, crni s plavom i sivi s crvenom. Posljednja specijalna, tzv. ‘Black Edition’ varijanta, nudi pak mat crni kabinet i crnu jedinicu.

Zvučnike sam smjestio na NorStone Stylum 2 stalke o kojima sam pisao na stranicama bloga. Sam smještaj u prostoriji nije bio pretjerano zahtjevan posao, ali je ipak prošlo nekoliko dana dok nisam našao optimalnu poziciju. LS50 sam testirao s Pass X250.5 izlaznim pojačalom i Pass XP-20 pretpojačalom, posljednjih tjedana i s novim McIntosh MA 252 integriranim pojačalom. Izvor zvuka uglavnom je bio MacBook Air (Early 2015) i Audirvana Plus 2 player. U međuvremenu su se LS50 našli i u sobi Too Loud bloga na prošlogodišnjem Too Loud Festu. Bili su spojeni na Blusound Powernode 2 integrirano pojačalo s ugrađenim D/A pretvaračem, dok je izvor zvuka također bio MacBook Air/Audirvana Plus 2.

Najviše ocjene LS50 upisuju po neutralnom karakteru. Uni-Q jedinica zaista predstavlja homogenu cjelinu is koje ćete teško, ili čak nikako, secirati frekvencijski spektar. U svom opsegu izvrsno je povezan od početka do kraja. Tu sjajnu povezanost osjetio sam i u Blade Two zvučnicima koje sam također testirao, što samo potvrđuje navode proizvođača kako LS50 dijele genetiku s referentnim modelima. Osim toga, valja imati na umu da su, uz Blade i Blade Two LS50, dio ‘Flagship’ serije KEF zvučnika .

Od LS50 ne treba očekivati zadiranje u neko čudesno bas područje jer je tu fizika neumoljiva, međutim ono što ti zvučnici mogu odsvirati u nižim registrima, zvuči izuzetno artikulirano i precizno. No, da ne bilo iznenađenja, budite uvjereni da ti zvučnici mogu itekako stvoriti probleme u bas području ako ih krivo smjestite u prostoriji. Ovo se prvenstveno odnosi na smještaj u kuteve sobe ili preblizu prednjem zidu. Priloženi spužvasti valjci, čija je namjena umetanje u bas refleks otvore s ciljem smanjivanja basa, iz iskustva sa sličnim rješenjima donijet će više štete nego koristi.

KEF LS50 na Too Loud Festu 2017

S druge pak strane, ako im pružite adekvatan smještaj u isto takvoj prostoriji, bit ćete nagrađeni ne samo iznenađujuće čvrstim i dubokim basom, nego i zapanjujuće velikom zvučnom pozornicom. Pa čak i u hotelskim uvjetima, u kakvima su se našli zvučnici na Too Loud Festu 2017, briljirali su upravo po veličini pozornice i voluminoznom zvučnom slikom.

Sjećam se da sam, između ostalog, puštao pjesmu O sole mio/Quando el rey Nimrod, Fausta Mesolele, koja je snimljena i obrađena tako da već u startu pruža veliku pozornicu. Vjerujte, bilo je raširenih očiju i spuštenih čeljusti, i to sa standardnim uređajem kakav je Bluesound Powernode 2 (oko 740 eura). Doduše, izostala je rafiniranost u visokotonskom području i potpuna kontrola, ali valja uzeti u obzir da Powernode 2 nije prvi izbor pojačala za LS50 zvučnike. Naprosto nisu u istoj klasi.

U vlastitom prostoru i s daleko ozbiljnijom amplifikacijom, LS50 su pokazali pravo lice. Tu je to famozno srednjetonsko područje Uni-Q jedinice došlo do punog izražaja. Ako imate dobar izvor i dobro obrađen glazbeni materijal, slušat ćete punoću u vokalima, izvrsne mikro i makro dinamičke otklone. Generalno LS50 ne bacaju sliku naprijed, nego je drže u realnim gabaritima. Obično dvosistemski zvučnici koji nisu homogeni, kojima je visokotonsko područje ‘odlijepljeno’ od srednjetonskog, znaju gurati vokale ili instrumente naprijed tako da stječete dojam da vam se izvođač unosi u lice. Naravno da takvo slušanje, nakon inicijalnog oduševljenja izazvanog atraktivnom prezentacijom, postaje naporno.

U 32 m2, koliko iznosi površina prostorije u kojoj slušam glazbu, LS50 su u potpunosti nestali u prostoru. Možete gledati koliko god želite u zvučničke jedinice, ali zvuk ne dolazi iz njih. Da stvar bude bolja, ta se pozornica gradi trapezoidno iza zvučnika te su njoj nalazi orkestar u logičnom rasporedu.

Zvučna slika je izrazito precizna što pojačava holografski efekt. Tzv. ‘pin point’, dolazi do izražaja već na manjim glasnoćama i lako može slušatelja natjerati da glavom i pogledom prati izvođače na pozornici. Nekome taj segment, baš kao i veličina pozornice, nije toliko važan, međutim za mene predstavlja jedan od ključnih elemenata za postizanje visokovjerne zvučne predstave i potpunog uvida u glazbeno djelo.

Još jedna važna stvar čine LS50 zvučnike poželjnima. Na tržištu postoji velik broj dvosistemskih zvučnika koji briljiraju u određenom segmentu i s određenom glazbom. Neki su kao stvoreni za jazz, neki pak za rock, treći za manje komorne sastave, itd. Koliko god da su takvi zvučnici dobri ili čak vrhunski, za mene nisu kompletan proizvod.

LS50 imaju svoje limite, ali zato možete slušati sve glazbene žanrove. U složenijim orkestralnim djelima, poput recimo 5. simfonije, Jana Sibeliusa, zvučnici mogu vrlo slojevito prezentirati djelo. Uz bogatu teksturu i veliku dozu uvjerljivosti samih instrumenata, ne gube kontrolu i ne dozvoljavaju da se klimaksi pretvore u nerazgovijetnu smjesu zvukova.

U redu, trebate biti svjesni da će izostati najniže oktave te da timpani neće dobiti na punoći, ali u nekim normalnim uvjetima, imat ćete sve što vam je potrebno da osjetite grandioznost i ljepotu Sibeliusove simfonije.

U gotovo godinu dana, na zvučnicima sam slušao (i još uvijek slušam) različite žanrove. Nisam se ograničavao i podjednako sam uživo u zvuku što god da sam slušao. Kad mi se slušala elektronika, raspalio sam bez susprezanja i čudio se kako čvrsto i razgovijetno LS50 mogu zvučati u bas području. Isto tako sam uživao u sitnim noćnim satima slušajući na manjim glasnoćama, a da pritom nisam bio zakinut za detalje u snimci. LS50 možete slušati u ‘near field’ postavi, ali ja bih im ipak dao priliku da se razmašu u punom opsegu i tako pokažu što mogu.

E sad, zvučnici imaju jednu veliku ‘manu’ zbog koje će ih netko eventualno odbaciti. Naime, na dnu kutije stoji naljepnica na kojoj piše – Made in China. Da kojim slučajem piše, Made in UK, duboko sam uvjeren da bi koštali dvostruko više. Da kojim pak slučajem stoji neko razvikano ime high-end proizvođača zvučnika, vjerojatno još i više.

Možda će sad netko reći na lupetam i pišem napamet, ali ako uzmete u obzir da sam u svom sustavu imao Focal 907 Be, Gamut L5 i Bowers & Wilkins Signature Diamond, sve odreda daleko skuplje dvosistemske zvučnike (2.500, 5.000 i 15.500 eura), da sam testirao druge te da sam ih se naslušao na desetine, mogu slobodno reći da imam određeno uporište za takvu tvrdnju.

LS50 nije igračka, nego ozbiljan proizvod. To dokazuje inženjeringom, izgledom i konačno – zvukom. S tim u vezi, LS50 treba gledati kao zvučnike koji zaslužuju najbolje partnere u HIFI lancu koje im možete pružiti. Nemojte se zavaravati da ako zvučnici koštaju 1.300 eura, da ćete postići zvučnu nirvanu s pojačalom iste cijene. Nećete.

Ne kažem da im partner mora biti Pass kombinacija vlastitog sustava, ali recimo integrirano pojačalo poput McIntosh MA 252 (oko 4.300 eura) već je smjer u kojem biste trebali gledati. U kombinaciji s LS50, također sam stekao vrlo pozitivno iskustvo. McIntosh je naspram Passa pokazao određenu suzdržanost u srednjetonskom području, ali je preuzeo potpunu kontrolu nad zvučnicima i naprosto ih tjerao da pjevaju. Više u nadolazećoj recenziji McIntosh MA 252 integriranog pojačala.

Da li odabrati cijevna pojačala ili ne, prepustio bih budućim korisnicima da sami odluče. Mogu dati generalnu preporuku da izbjegavaju SET-ove malih snaga jer tu nemaju što tražiti, ali ako se sluša manje zahtjevna glazba pri manjim glasnoćama, skrenuo bih pažnju na uređaje poput Electron RED cijevnog integriranog pojačala. To je već nešto što bi moglo funkcionirati i pružiti užitak slušanja. No, čak ni tada nećete izvući maksimum.

Valja imati na umu da je osjetljivost LS50 zvučnika u praksi manja od nazivne, tako da ako želite izvući maksimalnu dinamiku, čvrst bas, brzinu i općenito dobar ‘drive’, traže se potentna i stabilna pojačala. Zdravih i kvalitetnih 100 Watta tranzistorskog pojačala bit će dovoljno za ples s LS50 zvučnicima. Nažalost, ovo, zdravo i kvalitetno košta, ali ponovno skrećem pažnju na to da su i LS50 vrhunski zvučnici.

KEF LS50 Wireless ‘Nocturno’, dizajnerska varijanta Marcela Wandersa

Trenutno se na tržištu uz LS50 nalaze i LS50 Wireless zvučnici, bežična aktivna varijanta s ugrađenim pojačalom i D/A pretvaračem. Ako netko gleda ili dvoji između ta dva modela te razmišlja što bi bilo bolje kupiti, odmah bih napomenuo kako su u pitanju bitno različiti zvučnici. Gotovo da jedni s drugima nemaju veze. Ovdje opisani LS50, ‘El Clásico’, dat će onoliko koliko im pružite, dok LS50W već nude gotovo rješenje. Jasno, pitanje akustike i dalje ostaje aktualno kod oba modela.

KEF je modelom LS50 još prije gotovo 6 godina konkurenciji podijelio šamare i pokazao kako se za normalne novce mogu ponuditi izuzetni zvučnici. Uz to, s punim pravom mogu reći da imaju ‘bestseller’ proizvod koji već sada ulazi u najbolje audio proizvode ikad plasirane na tržište. Zvuči pretenciozno? Bacite uho pa sami prosudite. Ja sam to već odavno napravio.


Cijena: 1.300 eura 


Sustav za testiranje:

Zvučnici: Wilson Audio Sophia 3
Izlazno pojačalo: Pass X250.5
Pretpojačalo: Pass XP-20
Integrirano pojačalo: McIntosh MA 252
D/A konverter: Classé CP-800 Rev. 2
Analogni izvor: Clearaudio Concept/Clearaudio Verify/Concept V2 MM
Phono pretpojačalo: Clearaudio Nano
Digitalni izvor: MacBook Air (Early 2015), Fidelia, Audirvana Plus
Digitalni izvor (CD transport): Marantz CD6000 OSE LE
Digitalni kabel (USB): Nordost Blue Heaven
Digitalni kabel (AES/EBU): Z Audio Spider (XLR)
Digitalni kabel (COAX): Profigold (RCA)
Zvučnički kabeli: Transparent Musicwave Super MM2
Interkonekti (XLR): Transparent Musiclink Super MM2, Transparent Musiclink Plus MM2
Interkonekti (RCA): Black Rhodium Rhythm, Marohei Cables CT Reference
Strujni kabeli: Revelation Audio Labs Passage CryoSilver Reference, Audioquest NRG-2, Audioquest NRG-3, Wireworld Stratus
Strujna letva: Supra MD06-EU MKII
Audio dodaci: Stillpoints Ultra SS, Stillpoints Mini
Audio polica: Rondo Custom
Zvučnički stalci: NorStone Stylum 2
Soba: Akustički tretirana, 8,5×3,8×2,8 m

18 thoughts on “Na testu: KEF LS50 zvučnici

  1. hvala na recenziji, no niste nigdje raspisali sto zvucnici sami po sebi jesu, kako zvuce sami za sebe sa svojim pojacalom i dac-om, i sta je sa streamingom po cemu se zapravo prvo i istice novi razred zvucnika?

    • Gorane, ako još jedanput pročitate recenziju (ili bar naslov), vidjet ćete da pišem o LS50, pasivnim zvučnicima, a ne o LS50 Wireless, aktivnim zvučnicima.

  2. Da pišem reklamu za zvučnike ona bi izgledala ovako :-)
    Teško mi je prihvatiti da za tu cijenu nema boljih rješenja.

    • Josipe, budite slobodni napisati modele dvosistemaca do 1.300 eura koji mogu parirati LS50. A što se tiče reklame, budite uvjereni da bih bio najsretniji čovjek na svijetu kad bi me netko plaćao 1.300 eura po članku. Lijepi pozdrav!

  3. mali osvrt na test kef ls 50…stari sam hi-fista, počeci su bili tosca 10 (valjda se još netko siječa tih vremena), pa luxman pojačala iz graca, sansui iz poljopskrbe u zagrebu, uglavnom kroz uši je prošlo jako puno raznih uređaja…hi-fi show u munchenu obilazim redovno, godinama, i sječam se ko danas prvog susreta sa ls 50, nisam vjerovao što vidim i što čujem i kako čujem, tražio gdje postoji kvaka, ali nije je bilo, odmah sam znao da to želim imati u vlastitoj sobi…vratio se u varaždin, sreo kristijana(hi-fisti znaju tko je on)
    i pitam znaš di sam bio, veli on nemam pojma, odgovorim u munchenu, a on meni znam slušao si ls 50, bio je i on u četvrtak na dealer danu, nitko nije vjerovao što je čuo…samo sam rekao nabavi mi to čudo…za mjesec dana su stigli , kao treči sustav u kući, ali od toga dana nadalje kao prvi, povezani sa cijevnim pojačalom i cijevima KT-88, kablima marohei, i prilikom svakog slušanja i dalje ne vjerujem što sve čujem iz tih kefića…svaka preporuka..stalni sam čitatelj bloga, obilazim sajmove, pohvala za vaš u hiltonu, a nadam se da ćemo se i upoznati i raspravljati o strasti zvanoj hi-fi.

    • Hvala lijepo, Damire. Siguran sam da će biti prilike za upoznavanje i razgovor, a tim više što možemo izmijeniti iskustva s ovim zvučnicima. Srdačan pozdrav!

    • U cijenu je uključena poštarina za područje Njemačke. Za Hrvatsku konačna cijena iznosi oko 1160 eura, ali ne uključuje osiguranje pošiljke. To se plaća dodatnih 100 eura, tako da konačna cijena iznosi 1260 eura, odnosno nekih 12 eura manje od domaće.

      U recenziji sam točan iznos od 1272 eura zaokružio na 1300.

  4. Pozdrav,
    Da li ste možda imali priliku slušati LS50 u kombinaciji sa Electron Audio Red pojačalom? Ili barem možete napisati nešto za ili protiv te kombinacije?
    Isto tako, ako je netko od čitatelja slušao tu kombinaciju, bio bi zahvalan za riječ-dvije.

    • Nažalost, nisam slušao LS50 s RED pojačalom, ali kao što sam napisao u tekstu, to bi mogla biti dobra kombinacija. Naime, RED sa svojih 20-ak Watta može potegnuti do kraja bez da se urušava slika. Iznenađujuće je dobro radio, van svih očekivanja, sa Sophia 3 zvučnicima. Međutim, valja uzeti u obzir da RED neće izvući maksimum iz LS50, kao što nije izvukao niti iz Wilsona. Ako se sluša jednostavnija glazba ili na nekim normalnim glasnoćama, stvar bi mogla proći. Ali ako se želi izvući maksimum iz LS50, natjerati ih da bez greške odrade klimakse orkestralnih djela i da pritom iskažu punu dinamiku, trebat će im ipak snažnije i stabilno pojačalo.

  5. Pingback: Prvi pogled: KEF LS50 Black Edition zvučnici - Too Loud

  6. Citam i ne verujem sta pisete… Za zvucnik od circa 1.000 eura preporucuju se pojacala od 4.000eura pa na vise ?????
    Gledam i onaj siroti Hegel koji se reklamira sa KEFom gura u prvi plan model H160 od 3400eura.
    Pa ljudi, to je sramota! *za KEF)
    Zvucniku kome treba 4x skuplji amp da se “razmase” je LOS ZVUCNIK !!!
    Ko to ima da plati pojacalo 4000 i vise eura a nema za zvucnike od bar toliko pa i vise?
    Nemoj samo neko da mi kaze da taj LS50 za 1000eura radi bolje od nekog zvucnika (makar i KEFovog) drugog od 4 – 5 – 6 000eura? Moguce , ali u bajkama za decu ali ja nisam dete i ne verujem u bajke, a vi?

    p.s.
    jesam, slusao sam LS50. Da ne bude zabune.

    • Da , ali držim ako se već daje 4000 Eura za pojačalo da bi cijela stvar zvučala bajkovito onda je ipak bolji zvuk – slušao sam i kefa i ovog drugog – pojačalo yamaha 2100 a zvučnici Quadral Platinum M50 – za istu cijenu dakle oko 5000 Eura dobije se zvuk koji ovu Keficu na brzinu spremi u kavez po svim parametrima zv. slike – od dinamike pa do prostora i to DEBELO !

  7. Je li netko možda slušao ProAc Response One SC zvučnike? Kakvi su LS50 u usporedbi s njima? Jasno mi je da je to sigurno bilo u neko drugo vrijeme, u drugoj sobi, s drugim uređajima i drugom glazbom, ali ipak…hvala unaprijed!

    • Response One SC sam slušao u više navrata i to je zaista brilijantan zvučnik. Međutim, i on traži kvalitetno i potentno pojačalo da bi pokazao puni potencijal. To što je to ‘mala kutijica’, ne znači da mu može parirati nekakv integrirac s dna ponude. One SC je brz, dinamičan, koherentan i timbralno ispravan zvučnik. Jednom sam ga imao prilike slušati u 12-ak tretiranih kvadrata i to je bila milina za slušati. Nisam mogao svojim ušima vjerovati kako čvrsto i dinamično može odsvirati niže dionice.

      • I ja sam dobio takav dojam o ProAcima u (pre)tretiranoj sobi od 15-ak kvadrata. Jesu li LS50 u rangu s njima ili bolji/gori, ako se uopće može dati takva paušalna ocjena? Zanima me subjektivni doživljaj, dojam koji ostaje ako/kad te zvučnici osvoje i ostanu u sjećanju. Prema testu se čini da bi mogli biti.

        • LS50 je za mene konkretniji zvučnik stoga bih mu pri izboru dao prednost. Međutim, ponovno naglašavam da o tome uvelike ovisi veličina prostora i prateća elektronika. LS50 može zvukom ispuniti i 30m2 i pritom se razmahati u punom opsegu. One SC to ne može.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *